Srbija modernizira avion čija je proizvodnja prestala 1992. u Mostaru
Kao veliko iznenađenje dočekana je najava da će Srbija modernizirati čuveni avion Soko J-22 Orao. Beogradska Politika objavila je da bi Orao trebao dobiti rakete zrak-zemlja VRVZ-200 koju su razvili srbijanski stručnjaci.
Otkud iznenađenje? Mnogi su smatrali da je avion – čija je proizvodnja prestala 1992. godine u Mostaru – davno rekao svoje. Uostalom, Rumunjska, koja je zajedno s bivšom Jugoslavijom zajednički razvila i proizvodila Orao, povukla je letjelicu iz upotrebe prije devet godina.
Podsjetimo se ovog najambicioznije zamišljenog aviona bivše Jugoslavije koji je izlazio iz pogona tvornice Soko u Mostaru, dok je motore, po licenci Rolls-Roycea, proizvodio Orao iz Rajlovca pored Sarajeva. Rumunjska verzija nosila je oznaku Avioane Craiova IAR-93 Vultur, a izrađivana je u Craiovi, piše Radio Sarajevo.
Projekt razvoja jurišnog aviona nastao je '70-ih godina prošlog stoljeća pod oznakom JUROM, u kooperaciji Jugoslavije i Rumunjske. Kao uzor za nasljednika Jastreba J-21 (također izrađivan u Mostaru), odabran je Jaguar, razvijen u suradnji Velike Britanije i Francuske.
Orao je izrađen od duraluminija, s konvencionalnim rješenjima, no najveći mana bio je nejak motor. Zapravo je SFRJ planirala jači motor iz Velike Britanije ili SAD-a, no partner u projektu Rumunjska bila je članica Varšavskog pakta.
Zato zapadne zemlje nisu želje prodati licencu za moderne motore pa je projekt novog lovca morao biti redizajniran za ugradnju motora Rolls-Royce Viper. Za njih je Jugoslavija već posjedovala licencu jer je ovaj motor ugrađen u školsko-borbeni Soko G-2 Galeb.
Ovaj nedostatak učinio je da J-22 Orao nije postigao očekivanu upotrebljivost, najčešće je korišten kao izviđački avion, no vrijedi spomenuti da je bio prvi jugoslovenski avion koji je 1984. godine letio brže od zvuka.
Prvi probni let obavljen je 1974. godine, proizvodnja je počela sedam godina kasnije i trajala je sve do 1992. u Mostaru.
Tijekom 11 godina proizvodnje napravljeno je nešto više od 100-tinjak letjelica – jednosjeda i dvosjeda – od kojih se 20-ak još nalazi u sastavu Ratnog vazduhoplovstva Srbije.
