Španjolska i katalonska vlast optužuju jedna drugu jer Barcelona nije postala sjedište Agencije za lijekove

Nakon što u jučer Barcelona nije izabrana za novo sjedište Europske agencije za lijekove, španjolska vlada i smijenjena katalonska vlast međusobno su se optužile za izbacivanje glavnog grada Katalonije iz utrke.

"Usuđujem se reći da je ovo možda jedna izravna šteta koju nam je donijelo zagovaranje nezavisnosti Katalonije", izjavila je španjolska ministrica zdravstva Dolors Montserrat u Bruxellesu. "No sada, više nego ikada, svi zajedno moramo raditi ujedinjeni kako bi se nastavio ovaj veliki projekt koji se zove Europa i koji se zove Španjolska", dodala je.

Montserrat je sudjelovala na sastanku na kojem je Amsterdam izabran za novo sjedište Europske agencije za lijekove (EMA) nakon što se organizacija s 900 zaposlenika premjesti iz Londona kada Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU, vjerojatno u ožujku 2019. Za to sjedište natjecalo se 19 gradova uključujući i Zagreb, prenosi Hina.

Španjolska vlada optužila je za neuspjeh smijenjenu katalonsku vladu koja je 1. listopada organizirala referendum o nezavisnosti sjeveroistočne pokrajine unatoč zabrani Ustavnog suda.

"Podjela nas ne vodi nigdje. Danas smo vidjeli negativne posljedice te podjele", istaknula je Montserrat smatrajući kako je zbog nestabilnosti i neizvjesnosti Barcelona ispala iz natjecanja. Katalonski parlament je 27. listopada izglasao nezavisnost na temelju rezultata referenduma, a idući dan je španjolska vlada smijenila katalonsku vladu te preuzela upravljanje katalonskom administracijom do prijevremenih izbora zakazanih za 21. prosinca.

Iz Belgije se, pak, oglasio smijenjeni predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont koji je poručio kako je nasilna akcija španjolske policije tijekom referenduma 1. listopada kriva što Barcelona nije izabrana.

"Do 1. listopada Barcelona je bila favorit. S nasiljem, nazadovanjem demokracije i primjenom članka 155. Ustava Španjolska je isključila mogućnost (da Barcelona bude izabrana)", napisao je na Twitteru Puigdemont. Naveo je i kako je Španjolska "zatvorila polovicu legitimno izabrane katalonske vlade, a drugu polovicu poslala u egzil". Španjolska traži od Belgije njegovo izručenje nakon što se nije pojavio na saslušanju na sudu u Madridu. On je jedan od dvadeset katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

Gradonačelnica Barcelone, Ada Colau, istaknula je kako je grad na obali Sredozemnog bio na tehnički najvišoj razini za dobivanje sjedišta. "Proglašenje nezavisnosti i mjere španjolske vlade za suzbijanje nezavisnosti nisu pomogle. Sada ne pomaže međusobno optuživanje. Moramo raditi kako bi sav napravljen posao poslužio za buduće izazove", poručila je Colau putem Twittera.

Ada Colau izlazi idući mjesec na izbore u Kataloniji u sklopu trećeg političkog bloka koji se protivi jednostranoj nezavisnosti, ali i mjerama koje je uvela središnja vlada iz Madrida. Ona se zalaže za dogovorni referendum o nezavisnosti između Madrida i Barcelone. Madrid takvu ideju odbija, jer su prema Ustavu na snazi od 1978. zabranjeni referendumi o nezavisnosti u bilo kojoj od 17 pokrajina. U španjolskom parlamentu gdje se Ustav može promijeniti većinu mjesta drže stranke koje brane cjelovitost Španjolske.

Od listopada i početka najveće političke krize u Španjolskoj u posljednja četiri desetljeća, više od 2.000 tvrtki premjestilo je sjedište iz Katalonije strahujući od moguće promjene poreznog sustava i političkog uređenja.