Siva zona pojede čak milijardu KM u turizmu BiH

Bosnu i Hercegovinu, prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, u prošloj godini posjetilo je 1,029 milijuna turista, koji su ostvarili 2.143.118 noćenja, ili nešto oko dva noćenja po osobi. Ti podaci pokazuju i da je u prošloj godini došlo do rasta broja turističkih posjeta i noćenja za 21, odnosno 25 posto, u odnosu na godinu dana ranije pišu Nezavisne novine.

Međutim, turistički radnici ističu da su ovi podaci, kao i većina službenih, komični i tragični, naglašavajući da siva ekonomija u turizmu košta BiH oko milijardu maraka godišnje. "U Međugorje dođe milijun i po ljudi godišnje, a mi se borimo da u čitavu BiH dođe milijun. Ovo prije zareza je 'siva zona', a ovo poslije zareza su službeni podaci.

Nažalost, turizam je grana privrede u BiH s najvećom zonom sive ekonomije", rekla je Asja Hadžiefendić-Mešić, portparol Turističke zajednice FBiH i Turističkog udruženja BiH. Ona je u prilog svojoj izjavi dala jedan zanimljiv podatak o italijanskoj avio-kompaniji, koja ide dva puta tjedno za Mostar, jer se, kako su rekli prilikom promocije nove linije, javila potreba za tim zbog milion Italijana koji godišnje posjete BiH. "Ako nam ovo nije dovoljan podatak šta se sve radi, onda ne znam stvarno o čemu pričamo. Da nije tragično, bilo bi smiješno", rekla je Hadžiefendić-Mešićeva.

Prema Svjetskom vijeću za turizam, turizam u BiH je iznosio 13 posto ukupnog izvoza, a prema podacima Centralne banke BiH, od turizma smo prošle godine prihodovali nešto više od milijardu KM. Kada se na to doda stav Svjetske turističke organizacije da bh. podaci predstavljaju najviše 50 posto od stvarnog ukupnog broja, prostom računicom dođemo do podatka da siva zona pojede više od milijardu maraka godišnje. "Zamislite koji je to kolač koji pojedinici uzimaju, ali daleko od toga da bi oni to radili da im zakon i nadležni nisu dozvolili. U Hrvatskoj, koja je za nas sređena zemlja, ministar čim vidi da je povećan broj gostiju, a nije i fiskalnih računa, leti u Dalmaciju i naređuje poreskoj da ide u kontrolu, dok u centru Sarajeva imate objekte koji pet godina nisu uplatili jednu marku za boravišnu taksu", ističe Hadžiefendić-Mešićeva.

Kako kažu naši sagovornici, ovakve stvari kod nas analiziraju samo pojedini turistički radnici i pokoji novinar. Iz Mostara kažu da ćemo ovakvo stanje gledati još dugo vremena ukoliko ne dođe do strože kontrole nadležnih inspekcija. "Ja stvarno ne znam ko je pravio te podatke o broju posjeta turista u BiH, ali to je nemoguće. U toku godine Mostar, Neum i Međugorje posjeti i više od dva milijuna ljudi. To što su oni objavili su podaci broja boravišnih prijava, a ne turista i tu je velika razlika", naveo je Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice Mostar.

Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, rekao je kako je sve ovo poznato već godinama unazad, ali da vlast ne da ništa ne preduzima da to suzbije, nego još i učestvuje u tome. "Pojedine lokalne vlasti imaju svoj udio u tome, a ovdje se radi o kriminalnim aktivnostima, kolike su tačno cifre, to je nemoguće reći, ali su ogromne to je sigurno", rekao je Čičić i istakao kako ga ovo podsjeća na priču o propasti Grčke.