Sindikalci bi na ulice: Zakon će dozvoliti šutanje radnika

Predloženi Nacrt Zakona o radu u Federaciji BiH je skandalozan, poručuju sindikalci, koji se ne slažu s amandmanima poslodavaca.

S jedne strane, sindikalci tvrde da žele uništititi ionako posrnulu ekonomiju, a s druge poslodavci kaže će čuvati radna mjesta.

Sindikalci navode kako su predloženi amandmani u Nacrtu zakona o radu pogubni za radnike. Tako poslodavac može otpustiti radnika bez otpremnine, prema procjeni skratiti radno vrijeme, a ako je pad prihoda 20 % i više, proporcionalno smanjiti i plaću. Radnik može biti poslan i na neplaćeno odsustvo do dva mjeseca.

Pročitajte još

Otkazi: 22.000 radnika žrtve pandemije u Federaciji

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH kaže kako je ovo u principu zajednički projekt Vlade i poslodavaca da se konačno potpuno derogiraju radnička prava.

''Ne postoji apsolutni niti jedan mehanizam i instrument kojim bi radnici mogli potraživati svoja prava. Mislim da je ovo jedna od stvari u kojim će svi sindikati zajednički ustati protiv ovih izmjena'', rekla je.

Rabija Hodžić, predstavnica radnika odbora povjeritelja Fortuna, Gračanica, kaže kako su radnici izrabljeni robovi poslodavcima.

''Sve dok im možeš raditi, dobar si, čim ne možeš raditi odmah te otpuste i neće da imaju nikavih obveza prema tebi. Tako da radnik ostaje na ulici bez ikakvog prava'', rekla je.

Nekorektno ponašanje prema radnicima moglo bi u skorije vrijeme dovesti do vala prosvjeda i štrajkova, najavljuju iz Sindikata solidarnosti TK.

Sakib Kopić, predsjednik Sindikata solidarnosti, navodi kako se smandmanima poslodavcima daju široke ovlasti da mogu radnika šutati kao loptu.

''Usvoje li se ove po radnika pogubne izjave vlasti kojima se ide isključivo na ruku radnika prema poslodavcima, ja sam potpuno siguran da će to biti okidač, da će doći do vala prosvjeda i štrajkova'', kaže Kopić.

Poslodavci kažu da pandemija diktira uvjete na tržištu rada. Ističu da je otkaz posljednja opcija. Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako se mora ''dio radnika poslati na skraćeno radno vrijeme i srazmjerno time da se smanji plaća, kako bi svi ostali u radnom odnosu kako bi kasnije nakon pandemije nastavili da rade svoj posao''.

''Zatim korištenje plaćenog, neplaćenog odmora, uvođenje instituta čekanja, nešto što je bilo, stariji će se sjetiti prije rata. Poslodavac ima obvezu da ga vrati na posao. Zatim flkeksibilnost kod isplate otpremnina'', rekao je.

S druge strane, federalna Vlada pokušava imati neutralnu ulogu, iako je ona ta koja zakon šalje u parlamentarnu proceduru.

Vesko Drljača, ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH rekao je kako se, i pored više održanih konsultacija i sastanaka koordinacionog odbora Vlade s udruženjima poslodavaca i snidikata, nije uspio postići konačan dogovor.

''Dodgovor o tekstu izmjene i dopune Zakona još uvijek nije postignut'', rekao je Drljača.

Federalna televizija upozorava da se , dok dogovori i nadmudrivanja traju, povećavaju i brojke novoprijavljenih na biroima za zapošljavanje.

Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje potvrđeno je da je u od 23. ožujka do 20. travnja na evidenciji broj nezaposlenih porastao za 15.107 osoba.