Sedić: Neće svi moći dobiti naknadu štete od poplava

Dok se šteta nastala tijekom nedavnih poplava na području Bihaća polako sumira, gradske vlasti privode kraju proces obrade zahtjeva za naknadu štete od poplava u prosincu prošle godine. Procedura je spora i komplicirana, sredstava nema dovoljno da se pokriju svi troškovi sanacije, te je neophodan veći angažman viših razina vlasti.

Podzakonski akti i otežavanje situacije

Kako je kazao gradonačelnik Grada Bihaća Elvedin Sedić, postoje federalni podzakonski akti koji otežavaju cijelu situaciju oko isplate sredstava za sanaciju šteta nastalih uslijed poplava, ali su gradske vlasti odlučile da to olakšaju kroz interni pravilnik.

Pročitajte još

Ogromne štete nakon poplava u Bihaću i Novom Gradu

''Imamo federalnu odluku o kriterijima i uvjetima naknade štete, imamo uputstvo o jedinstvenoj metodologiji i oba dokumenta su podzakonski akti federalnog nivoa vlasti koji se mogu mijenjati kao što se svi zakoni mogu mijenjati. Treći u nizu podzakonskih akata je pravilnik jedinice lokalne samouprave, dakle naš ovdje u Gradu Bihaću koji je urađen na osnovu ova dva prethodna akta. Mi smo analizirajući ovaj pravilnik i kroz rad Komisije koja je uradila procjenu nastale štete, te kroz rad Gradskog vijeća, zapravo utvrdili da ima mogućnosti da unutar pravilnika djelujemo kako bi ljudima olakšali proceduru podnošenja zahtjeva'', kaže Sedić u razgovoru za Fenu.

Ističe kako je ta procedura okončana što se tiče Gradske uprave, te da čekaju odluku Vlade Unsko-sanskog kantona o usvajanju izvještaja o procjeni šteta i odluku o dodjeli sredstava kako bi ta sredstva koja dobiju od kantona udružili s ostalim sredstvima i krenuli s isplatama.

Bespravno sagrađeni, vikendice...

''Očekujemo da uskoro dobijemo i kantonalna sredstva koja ćemo uz ove donacije koje smo dobili od pojedinih gradova, kao što je donacija Grada Sarajeva, pridružiti i podijeliti postotno shodno količini štete. Moram reći da neće svi moći dobiti naknadu štete jer će se raditi selekcija u smislu ima li objekt građevinsku dozvolu ili nema, radi li se o objektu za stanovanje ili vikendici koja se iznajmljuje, da li osoba može samostalno iz vlastitih prihoda objekt dovesti ponovo u stanje da u njemu može živjeti ili se radi o osobi u stanju socijalne potrebe itd. Dakle, postoje kriteriji koji su definirani pravilnikom i na osnovu toga se vrši procjena jer nema logike da neko tko u gradu ima dvije kuće i pet vikendica u Račiću dobije naknadu štete za te vikendice jer mu to nije mjesto življenja već objekti koje renta. Plus bespravno sagrađeni objekti što je dodatno problem'', ističe Sedić.

Dodaje kako na raspolaganju imaju oko 250.000 KM što znači da pola od onoga što je procijenjeno od štete neće moći biti nadoknađeno. Bit će isplaćeno oko 30 posto od ukupne štete što znači da, ako je neko prijavio štetu u visini od 10.000 KM, dobit će oko 2-3 tisuće konvertibilnih maraka sredstava.

Prevencija

Kada su u pitanju više razine vlasti, gradonačelnik Sedić kaže da ima dobre povratne informacije s federalne razine vlasti gdje je boravio proteklih dana i sastao se s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem i federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalom Hrnjićem.

''Mi smo na sastanku održanom u srijedu u Uredu premijera Nikšića dogovorili da sve ove stvari za koje smatramo da su nam prioritet, kada govorimo o prevenciji šteta od poplave, sastavimo u jednu agendu u kojoj će se znati koje su to i čija točno zaduženja i što je čiji posao, te koji su rokovi kada se to mora završiti. Pričali smo i tome da se želimo strateški pozabaviti određenim projektima. Imamo tri projekta koji su u toku izvjesno vrijeme a to je rekonstrukcija nasipa u Velhovu u vrijednosti od okvirno dva milijuna KM. Za taj projekt imamo urađen idejni projekt, radi se i glavni projekt. Zatim, imamo drugi projekt obaloutvrde naselja u Pokoju u vrijednosti od milijun i 300.000 KM za kojeg imamo sve urađeno samo trebamo izdati odobrenje za građenje i da se krene u njegovu realizaciju. I imamo projekt tzv. treće trake kroz naselje Kostela gdje je vodostaj Une plavio glavnu putnu komunikaciju koja bi se kroz ovaj projekt sačuvala od plavljenja tako da bi se nova cesta izdigla na određeni nivo kako voda ne bi mogla da je poplavi'', naveo je Sedić.