S kakvom energijom idemo u EU?

U prostorijama Ministarstva energije, rudarstva i industrije u Mostaru danas je održan briefing za novinare, na kojem su predstavnici ministarstva upoznali medije s nedavno utvrđena tri zakona značajna za energetski sektor u FBiH.

Pročitajte još

Bitke u pohlepnom ratu za kilovatima i koncesijama u Mostaru u 2022.

Riječ je o zakonu o električnoj energiji, zakonima o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, te korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH.

Nove kategorije

Poručeno je kako FBiH kroz zakon o električnoj energiji implementira niz propisa iz pravnog okvira EU i nastavlja proces liberalizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji. Osim usklađivanja sa pravnom stečevinom Evropske unije i Energetske zajednice, unaprijeđen je sistem kontrole izgradnje proizvodnih objekata i uvođenje zabrane izgradnje malih hidroelektrana, te su pojednostavljeni administrativni  postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana.

Također, predloženim zakonom se uvode nove kategorije učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, poput aktivnih kupaca, agregatora, energetske zajednice, operatora skladišta, ali i uvođenje mehanizma za osiguranje sigurnosti snabdijevanja, uključujući i kontrolu cijena u slučajevima ekstremnih poremećaja na tržištu.

Prijedlogom zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH se uređuju način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja razvoja, te opredjeljenje za korištenje obnovljivih izvora energije i ostvarivanje energijske efikasnosti, kao i organizacija i funkcioniranje regulatornog tijela.

Pitanja od zajedničkog značaja

Novim zakonom bi se sistemski uredila pitanja od zajedničkog značaja za korištenje više oblika energije u sektorima električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, toplotne energije, obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti u FBiH. Cilj je i unapređenje strateškog planiranja u sektoru energije, izrada planskih i provedbenih dokumenata za realizaciju energetske politike Federacije, te definiranje uslova za obavljanje djelatnosti u sektoru energije i propisivanje načina obavljanja djelatnosti. Među ciljevima su i uvođenje mehanizama za zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca energije, te usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno zahtjevima koji proizlaze iz međunarodnih obveza BiH.

Cilj prijedloga zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u FBiH je promoviranje i reguliranje proizvodnje električne i energije grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, kao i upotrebe obnovljivih izvora energije u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanja udjela u ukupnoj potrošnji energije. Cilj je i osiguranje razvoja poticajnih mjera, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju. Zakonom se uređuje oblast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s fokusom na sistem poticaja, uz koju ide i veća transparentnost u načinu dodjele poticaja, kako malim tako i velikim proizvođačima iz obnovljivih izvora energije. I u slučaju ovog zakona ide se ka usklađivanju s propisima EU.

Prijenos energetske dozvole

Predstavnici ministarstva danas su konkretno ilustrirali obujam posla i zainteresiranosti investitora za izgradnju postrojenja iz Obnovljivih izvora energije (OIE).

U Sektor energije je ukupno podneseno 1410 zahtjeva za izdavanje Energetske dozvole, 284 za produženje i oko 25 zahtjeva za prijenos energetske dozvole, od čega je izdano 1330 dozvola, a ostale su u obradi ili čekaju na usvajanje. Samo u ovoj godini, zaključno sa mjesecom novembrom, podneseno je preko 250 zahtjeva za izdavanje energetskih dozvola.

Ukupna instalirana snaga podnesenih zahtjeva u Sektor energije za gradnju vjetroparkova iznosila je 1.044 MW, a od toga su za 636 MW izdate energetske dozvole, a za 407 MW su u postupku izdavanja. Ukupno su izgrađena 3 vjetroparka, što u snazi iznosi 135 MW.

Ukupna instalirana snaga podnesenih zahtjeva za izgradnju solarnih elektrana za koje je izdata energetska dozvola iznosi 325 MW, a zahtjevi za snagu 19 MW su trenutno u obradi.

Ukupno je izgrađeno 561 solarnih elektrana, što u snazi iznosi 40,91 MW.

Ukupna instalirana snaga podnijetih zahtjeva za izgradnju MHE za koje je izdata dozvola iznosi 84,264 MW. Ukupno je 68 izgrađenih MHE u snazi 81,3 MW, saopćeno je iz Federalne vlade.