Trudnoća i prava materinstva 'najnepoželjniji' za poslodavce u BiH

Rodno zasnovana diskriminacija na radnom mjestu široko je rasprostranjena u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj se još uvijek uručuju otkazi trudnicama, međutim, situacija nije bolja ni u ostalim zemljama zapadnog Balkana.

Istaknuto je to danas u Sarajevu tijekom prezentacije Izvještaja o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada urađenom u okviru regionalne inicijative uz podršku Europske unije, a autorica Lejla Gačanica kaže da su rezultati poražavajući.

Kao jedan od poraznih zaključaka proizašao iz ovog istraživanja je da su trudnoća i prava materinstva vjerovatno "najnepoželjnija" za poslodavce, a to su potvrdile sugovornice, sindikati i nevladine organizacije.

Autorica istraživanja kazala je da postoje različite osnove za diskriminaciju poput rodnih identiteta, spolne orijentacije, spolnih karakteristika, a oblici u kojima se diskriminacija pojavljuje su seksualna uznemiravanja, napredovanje u poslu, no ipak najviše zbog trudnoće i majčinstva.

''Ono što imamo na sceni su ostaci patrijarhata, ali i činjenica da tržište upravlja radnom snagom. To znači da poslodavci zapošljavaju radnike koji neće ostati trudni, uzeti bolovanje i koji će moći raditi duže od 12 sati. Ne vodimo računa o radnim pravima nego o tržištu'', pojasnila je.

Predsjedavajuća Institucije ombdumena BiH Nives Jukić iznijela je podatak da veći broj žalbi prema Zakonu o zabrani diskriminacije podnose muškarci u odnosnu na ženu, a takva je situacija i za sve žalbe koje se podnesu ovoj instituciji, kakvih je prošle godine bilo više od 3.000.

''U BiH stvarni napredak ravnopravnosti muškaraca i žena na radnom mjestu još uvijek nemamo i to pokazuju žalbe koje pristižu. One se odnose na problem sive ekonomije, (ne)adekvatnog plaćanja, noćnog rada, otkaza trudnicama u privatnom sektoru i drugi'', dodala je Jukić.

Iz Izaslanstva Europske unije u BiH Gianluca Vannini ponovio je da je ravnopravnost spolova jedno od temeljnih vrijednosti EU, a situacija u BiH se u ovom smislu treba unaprijediti posebno zabrinjavajućim nazivajući podatak da je od ukupnog broja nezaposlenih 60 posto čine žene.

Namjera je, kaže, osnažiti žene da budu više prisutne na tržištu rada, institucijama, politici, društvu uopće i bh. parlamentima te je najavio da će EU nastaviti zastupati bolji položaj žena na tržištu rada i u EU, ali i globalno kako bi bile jednako plaćene za isti posao.

Kao jedan od problema, iz Ženske mreže Kosova Nicole Fransworth, identificirala je nejasnost pravnih propisa te većina i ne zna kome se obratiti, zbog toga nema ni prakse za rješavanje ovakvih slučajeva te je namjera i ovog istraživanja pozvati građane da prijavljuju diskriminaciju na radnom mjestu.

''Ukoliko se nekome ne obratimo i ne ukažemo na kršenja prava nikada ih nećemo ni moći ostvariti zato je važno progovoriti o tome i obratiti se nadležnim institucijama'', podvukla je Fransworth.

Kako je zaključeno na skupu, zakoni koji postoje nedovoljno se primjenjuju te bi prvo trebalo to promijeniti, a tek onda razmatrati uvođenje oštrije kaznene politike, a ocijenjeno je i da je potrebno raditi na informiranju zaposlenika na koji način mogu prijaviti diskriminaciju.