Republika Srpska izdaje narodne obveznice

Od ožujka ove godine na tržištu Republike Srpske bit će ponuđene narodne obveznice, najavila je ministrica financija Zora Vidović. Cilj je, kako kaže, jačanje ekonomije i veća zarada građana. No, što se krije iza ovog poteza, s obzirom na to da je Vlada darovala potraživanja Investicijsko-razvojne banke u iznosu od 148 milijuna maraka, a sada traži novac od građana, pitaju se u prilogu Federalne.ba.

Kako navode, Vlada RS-a odrekla se ogromnih novčanih sredstava, pa su potraživanja IRB-a, koja su označili kao "nenaplativa", ponuđena na prodaju. Tako je odvjetnik Miloš Stevanović iz Bijeljine potraživanja od 180 milijuna maraka kupio za samo 32 milijuna. To je i sam Stevanović potvrdio pojedinim medijima, naglasivši da je pravno obvezan ne otkrivati od koga se ta sredstva potražuju.

Ulaganje u RS

Republika Srpska od 1. ožujka počinje izdavati narodne obveznice. Vlasti tvrde da novac neće biti iznesen iz Republike Srpske, a građani bi ostvarili godišnju kamatu povoljniju od onih koje nude banke na oročenu štednju. Prikupljena sredstva koristila bi se za razvoj.

"Taj projekt gotov je već dvije godine. Nismo htjeli ući u to dok smo imali probleme s financiranjem, kako se ne bi reklo – evo, nemaju novca, sad će ga uzeti od naroda i neće ga vratiti. Mi apsolutno imamo zatvorenu financijsku konstrukciju za ovu godinu. Nemamo nikakav problem. Želimo da ljudi ulože svoj novac ovdje. Oni koji su otišli u inozemstvo povući će svoj novac i investirati ovdje. Ponudit ćemo višu kamatu nego što daju banke", izjavila je Vidović.

Povjerenje u Vladu RS-a

Povjerenje u Vladu RS-a ključno je za uspjeh obveznica. No, problem je što je upravo prodaja "nenaplativih" potraživanja IRB-a narušila to povjerenje. Prema nekim izvorima, jedno od tih potraživanja iznosilo je 180 milijuna maraka, a prodano je za samo 32 milijuna.

Ekonomistica Svetlana Cenić skeptična je oko uspjeha narodnih obveznica:
"Uspjeh će biti samo djelomičan, pod uvjetom da Dodikova elita bude natjerana na njihovu kupnju. Ali ni u to ne vjerujem, jer sumnjam da se njihov novac nalazi u BiH. Uostalom, tko još vjeruje Vladi RS-a, s obzirom na to da im sve propada? Elektroprivreda je u gubicima, uništili su banke, javna poduzeća su u minusu. Na kakvo povjerenje uopće mogu računati?"

Predsjednica Narodnog fronta i profesorica Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci, Jelena Trivić, smatra da sama ideja nije loša, ali problem je kontekst:
"Stvorena je klima u kojoj nedostaje novca, a sada Vlada sama šalje poruku – narode, spasite nas. Očito je da banke i druge financijske institucije više nisu spremne kreditirati Vladu putem obveznica i trezorskih zapisa kao ranije."

Pitanje ostaje – tko će kupovati obveznice, s obzirom na to da prosječna plaća pokriva tek pola sindikalne potrošačke košarice?

"U postupcima emisije narodnih obveznica sudjelovat će Pošte RS-a, brokerske kuće i one banke koje se dogovore s Ministarstvom financija. Građani će moći kupiti i prodati obveznice u svojim mjestima u slučaju da im je potreban novac prije isteka roka", objašnjava Milan Božić, direktor Banjalučke burze.

Pozitivni primjer

Hrvatska bilježi pozitivna iskustva s narodnim obveznicama i više od 4 milijarde eura prikupljeno je kroz trezorske zapise i obveznice, uz sudjelovanje oko 40.000 građana. No, Srbija je 2017. doživjela neuspjeh – upisano je samo četvrtina od ukupno emitiranih 80 milijuna eura.

Vlada RS-a spremna je riskirati kako bi očuvala socijalni mir, no pitanje je hoće li ovaj potez građani doživjeti kao investiciju ili prisilno financiranje vlasti.