Razgovarali smo s novim šefom prostornog uređenja - Što čeka Mostar?

''Moramo početi raditi stvari kako treba'', govori Mirza Šahović, arhitekt koji je početkom srpnja preuzeo mjesto direktora Zavoda za prostorno uređenje grada Mostara, funkciju koju je od samog osnivanja 2006. godine obnašao Salem Bubalo. Nakon njegovog umirovljenja, mjesto preuzima Šahović, koji je u 12 godina rada u ovom Zavodu, kako navodi, jako dobro upoznat s tematikom i problematikom. U razgovoru za Bljesak.info Šahović ističe koji su to gorući problemi koje je zatekao i koliko je Mostar uopće uređen grad. Objašnjava što je to što koči sami razvoj i kada konačno možemo očekivati neku ljepšu razglednicu ovog grada.

Bljesak.info: Koliko je Mostar uređen grad i koji su to gorući problemi?
Šahović: Mostar nije uređen nikako, iz niza što subjektivnih što objektivnih razloga. Objektivni su što nije bilo Gradskog vijeća osam godina pa su se onda nagomilali problemi. Nova gradska administracija pokušava sve odjednom riješiti što je gotovo nemoguće. Drugi su problemi što se naučilo na jedan način funkcionirati u ovih zadnjih 30 godina bez reda, rasporeda i sistema. Također, 2012. godine je objektivno bilo stanje neke anarhije, nekog zatečenog poslijeratnog stanja gdje se otprilike radilo tko je što htio. Mi sada pokušavamo da uredimo prostor, odredimo osnovne prioritete grada Mostara u suradnji sa kompletnom administracijom, s naglaskom na Odjel za Urbanizam i građenje.

Bljesak.info: U kojoj je fazi novi prostorni plan, pola godine stoji ispred Savjeta za plan?
Šahović: Jeste, pokušavamo da konačno pokrenemo prostorni plan za koji je urađena prostorna osnova, i on pola godine stoji ispred Savjeta za plan. Želimo konačno otkočiti taj proces izrade prostornog plana koji je krovno rješenje. Trenutno se radi na par regulacijskih planova koji su u centru grada i pokušavamo uraditi program uređenja javnih površina. Osnova svega je prostorni plan Općine Mostar koji je važeći od 1990. godine, a u međuvremenu se dosta toga se promijenilo. Tako da sad pokušavamo urediti prostor na najkvalitetniji mogući način za građane, da uredimo prometno rješenje, mirujućeg i pokretnog prometa, zelenih površina.

Podzemne garaže i Razvitak

Bljesak.info: Za prometne čepove i mirujući problem rješenje nalazite u podzemnim garažama?
Šahović: U planu je gradnja osam javnih garaža koji bi riješile centar grada, odnosno sav mirujući promet. To su javne garaže kojima bi upravljao Mo Parking. Radi se o lokacijama tržnice, Kosače, Franjevačke crkve, bivše zgrade Ćire, na Vojničkom polju, prostor Konaka, nekadašnje pozadine dvorišta Juboganke, odnosno Razvitka i pored Studentskog doma na Željezničkoj stanici. Dakle poluprečnik svih tih garaža bi bio 350 metara, što se radi o tri minute pješice. Gdje god u centru grada bi se parkiralo to je dakle tri minute pješice. Radi se o pokrivenosti 90 posto centra grada. Van obima tih garaža bi ostali Zalik, Bakijina luka, Bijeli brijeg, Panjevina, Đikovina, Tekija. Dakle, ovo što je u centru grada bilo bi apsolutno pokriveno garažama.

Bljesak.info: Kakav je plan sa zgradom Razvitka, i područjem oko te zgrade?
Šahović: Usvojen je nacrt za Razvitak i u pregovorima smo s investitorom koji se obvezao da će izgraditi 60 stanova bivšim stanarima i u pregovorima je dalje kako riješiti ostatak parcela na tom području. Također, na cijelom tom području imamo 10-15 parcela od Ulice braće Brkića do Titove, od zgrada koje su okomite na Fejićevu i do pozadinskih kuća sa istočne strane. Za cijeli taj prostor trebamo donijeti sveobuhvatno rješenje. U nacrtu je usvojeno kako će nekadašnja zgrada Razvitka biti stambeno poslovni objekt sa trgom u sredini koji je dimenzija 35x70 , primjerice to su dimenzija trga Plaze na Bišću polju te sa 16 metara slobodnim pristupom Fejićevoj ulici. Dakle taj trg bi bio uvodna sekvenca Fejićevoj ulici koja dalje vodi u Stari grad i time bi konačno ta ulica postala pješačka prometnica. U tom stambeno poslovnom objektu bi bile tri podzemne etaže, kapaciteta preko 550 mjesta, zajedno sa ovom garažom koja je javna u dvorištu, u neposrednom susjedstvu, iza nekadašnje Jugobanke, to je neki kapacitet od 250 – 300 mjesta, to bi apsolutno pospremilo sve u tom radijusu. Investitori su privatna firma iz Sarajeva, i nas kao Grad to mnogo na zanima, nas zanima da riješimo prostor.

Bljesak.info: Koliko se kod nas uopće planski radi, imamo primjer turbo rotora koji ipak ne djeluje u punom kapacitetu obzirom da su sad problem pješaci koji usporavaju promet?
Šahović: Slažem se, kod nas se nikad ne gleda sveobuhvatna slika. Inače treba promijeniti paradigmu razmišljanja, da se ide prvo Regulacijski plan, koji je zakonsko rješenje na osnovu kojeg se onda dalje idejni projektni mogu donositi i tražiti prvo urbanistička pa građevinska dozvola. Kod nas se ide logikom da se prvo radi idejni projekt pa onda rješava prostor. Treba nakon toga tražiti rješenje, od prostornog plana. Iz većeg mjerila u manje. Znači u samom gradskom centru treba odrediti prometne prioritete, slobodne prometne pravce. Moraju se definirati točke pješačke komunikacije, moraju se otvoriti Neretva i Radobolja koje su rijeke kojima objektivno nemamo nikako pristupa. Moramo otvoriti šetnice, zelene površine i imati slobodne glavne prometnice po gradu i riješen mirujući promet.

Bljesak.info: Nesređeno stanje pogoduje i određenim manipulacijama?
Šahović: Pogodovalo je sigurno do sada. No posljednjih par godina, kako je ova nova gradska administracija, pokušavamo da vratimo stvari onako kako bi trebalo da izgledaju. Ja mogu samo pričati iz aspekta urbanizma, i mi pokušavamo vratiti stvari na svoje mjesto.

Bljesak.info: U posljednje vrijeme pozornost javnosti jeste i na gradnji zgrade Hrvatskog narodnog kazališta?
Šahović: To se svakako radi o Regulacijskom planu centralne gradske zone za koji ćemo vidjeti što će se događati s tim rješenjem. Ranije je postojala odluka Gradskog vijeća da se ide na međunarodni natječaj oko Regulacijskog plana te središnje gradske zone, ne znam još uvijek što će biti dalje. To je taj zakonski okvir koji bi riješio prostor koji dalje uvede stvari u zakonske okvire. Svako drugo rješenje koje je parcijalno, koje je točkasto, je sigurno pogrešno u startu, jer nije gledalo širu sliku. Mi moramo riješiti kompletan prostor te zone na najkvalitetniji način. Najveća opasnost je gledati stvari pojedinačno, točkasto. Nema tog stručnjaka, urbaniste, arhitekte koji može sagledati cijeli prostor gledajući iz žablje perspektive.

Ljepša razglednica grada

Bljesak.info: Poznati ste i kao ste autor projekta pasarele u Zaliku. Nakon nekoliko godina odmaka, jeste li zadovoljni učinjenim i koliko pasarela služi svrsi?
Šahović: Pješački most odnosno pasarela je napravljena iz osnovnog razloga kao siguran prijelaz djece iz osnovne škole koja je na jednoj strani prometnice prema naselju Zalik. Njezina druga funkcija je bila, jer se nalazi na ulazu u Mostar sa sjeverne strane, da ima i neki reprezentativni ili monumentalni efekt, te smo došli do rješenje da se realizira u onom prostoru koji je dosta širok i koji bi izgledao kao nekakva impozantna građevina na ulasku u grad. Slažem se da u ovom trenutku ona nije dovoljna korištena iz dva razloga. Prvi je što se radi samo o sigurnom prijelazu djece u školu, a drugi je nepostojanje drugog naselja. Dakle, ne radimo ništa za pet ili deset godina. U nastavku Sjevernog logora su previđeni i tržni centri i stambene zgrade i razni stambeno poslovni kompleksi. Teoretskom izgradnjom njih, naravno da bi pasarela bila daleko korištenija.

Bljesak.info: Optimistična projekcija, kad bi mogli očekivati okvire nekog ljepše razglednice grada?
Šahović: Moramo početi raditi stvari kako treba, moramo ih postavljati na prava mjesta. Moramo uraditi ono što je naš posao, urediti prostor na način koji bi zadovoljio i građane i potencijalne investitore. Pokušavamo napraviti situaciju u kojoj bi svi bili zadovoljni, da napravimo Mostar mjestom ljepšeg i kvalitetnijeg življenja. Prognoze se još uvijek ne mogu davati. U startu je potrebno stvoriti zakonski okvir, što su prostorni planovi, da bi se situacija mogla rješavati dalje na najkvalitetniji način. Sve to nam je izazov. Moramo riješiti glavne točke koje bi promijenile razglednicu grada Mostara. Tu je sigurno uključeno rješenje prometa mirujućeg i pokretnog, rješenje pješačkih površina, pješačkih koridora i sigurno da imamo osnovni problem ruševina u Mostaru koje moraju biti na adekvatan način tretirane. To su pojedinačni problemi vlasništva, neki su pod zaštitom spomenika, neke tretirane na ovaj ili onaj način, ali sigurno da moramo ući u rješavanje tih problematika jer su osnovne točke u gradu koje trenutno daju ružnu sliku grada. Promjenom tih nekoliko strateških pravaca promijenili bi i u relativno brzom roku razglednicu grada.