Vlada odlučila kako raspodijeliti 90.000.000 KM sektorima pogođenim pandemijom

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je da je Vlada Federacije BiH danas donijela Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima gospodarstva FBiH u okolnostima pandemije COVID-19, za čiju je provedbu u federalnom budžetu osigurano 90.000.000 KM i raspoređena na razdjele resornih ministarstava.

''Tako je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma raspoređeno 30.000.000 KM za pomoć turističko-ugostiteljskom sektoru, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija 20.000.000 KM za pomoć ovom sektoru, Federalnomu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 10.000.000 KM za pomoć poljoprivredi i prehrambenoj industriji, te Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije 30.000.000 KM za pomoć izvoznim gospodarskim društvima'', rekao je Novalić nakon sjednice Vlade.

Podrške likvidnosti najugroženijim sektorima

Ukazao je da se Uredbom namjeravaju osigurati podrške likvidnosti najugroženijim sektorima/djelatnostima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentiranim sektorima.

''Imamo jasne pokazatelje koje su oblasti u ekonomskom i zdravstvenom smislu pretrpjele najveću štetu. Tu spadaju promet i komunikacije, turizam, izvozna industrija, poljoprivreda koje jednostavno neće moći preživjeti zimu bez naše potpore i to je na kraju krajeva i uloga Vlade'', rekao je Novalić.

Dodaje da su u Uredbi postavljeni uvjeti, a to su očuvanje radnih mjesta i definirano je da 40 posto potencijala ovih 90.000.000 KM ide na osiguranje radnih mjesta. To znači ako turizam ima 30.000.000 KM onda je 12.000.000 KM rezervirano za očuvanje radnih mjesta, a ostatak za tekuće poslovanje.

''Radi se o instrumentu makroekonomske politike, koja se u jednoj državi na tržištu može voditi s dva agregata. Jedan je monetarna, a drugi fiskalna politika. Svjedoci smo da nemamo mogućnosti vođenja monetarne politike koja nam nije dostupna zbog carency board-a. Tako da na raspolaganju ostaje fiskalna politika u okviru koje spada današnji potez Vlade'', donošenje navedene Uredbe - istakao je Novalić.

Korisnici pomoći neće moći smanjivati broj radnika

Financijska pomoć korisnicima će se dodjeljivati na temelju općih uvjeta i specifičnih kriterija za svaki sektor u okviru resornih ministarstava do kraja godine. Ministarstva su dužna sedam dana nakon stupanja Uredbe na snagu objaviti javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu financijske pomoći. Ako korisnik pomoći djeluje u više sektora, pravo na pomoć može ostvariti samo od jednog ministarstva.

Korisnici pomoći neće moći smanjivati broj radnika do 31. prosinca 2020. godine u odnosu na broj zaposlenih 30. rujna 2020. godine, izuzev korisnika u oblasti aerodroma i željezničkog prometa, te javnih poštanskih operatera. Izuzetno, korisnicima kojima se financijska pomoć dodjeljuje bez objave javnog poziva (aerodromi, željeznice i javni poštanski operateri) zahtjev za dodjelu financijske pomoći podnose resornom ministarstvu u roku od 15 dana od stupanja Uredbe na snagu.

Propisano je da će pomoć biti dodijeljena korisniku koji ima sjedište na teritoriji FBiH, te koji je imao pad oporezivog prometa od najmanje 40 posto u periodu od 1. travnja do 30. rujna 2020. godine u odnosu na isti period u 2019. godini ili je izvoznik koji je ostvario izvoz veći od 30 posto od ukupnog prošlogodišnjeg prometa.

Ovo se ne primjenjuju na banje i lječilišta, korisnike kojima se dodjeljuje direktna financijska pomoć u skladu s ovom uredbom i onima koji su osnovani nakon 30. lipnja 2019. godine.

Iznos pomoći do 700.000 KM

Iznos financijske pomoći jednom korisniku neće smjeti prelaziti iznos od 700.000 KM, za korisnike iz sektora industrije, turističko-ugostiteljskog sektora, sektora poljoprivrede i prehrambene industrije i sektora cestovnog prijevoza putnika.

U slučaju da su ukupni zahtjevi za dodjelu pomoći kvalifikovanih korisnika po pojedinim granama manji od raspoloživih sredstava, višak sredstava iz te grane može biti raspoređen u drugu.

Sredstva mogu biti korištena isključivo za održavanje i poboljšanje likvidnosti, održavanje konkurentnosti izvozno orijentiranih granama industrije, kao i provedbu započetih infrastrukturnih projekata od strane poštanskih operatera, te u modernizaciju aerodroma.

Sredstva dodijeljena održanju likvidnosti namijenjena su isključivo za isplate bruto plaća i troškove poslovanja za period od 1. jula do 31. decembra 2020. godine, uključujući plaćanje naknada za provođenje stručnog nadzora aerodromskih operatora i odobravanje projekata od strane regulatora.