Radovi uznemirili mještane Blagaja: Grad dao dozvolu, Ombudsmani naložili poništenje

U vodozaštitnoj zoni u Blagaju počela je gradnja objekta, što je izazvalo nemir među tamošnjim stanovništvom koje tvrdi da se u tom pojasu prema zakonu gradnja ne može dozvoliti.

Da bi stvar bila gora, kako naglašavaju, gradnja spornog objekta izravno ugrožava dva vrela s pitkom vodom po kojima je ovo mjesto poznato, posebno tijekom ljetnih vrućina, prenosi Klix.

Ugrožena izvorska voda

''Izvorska voda koja je nezamjenjiva direktno je ugrožena, a ukoliko se ne zaustavi gradnja u vodenom pojasu, moglo bi doći do masovne gradnje, što bi bilo katastrofalno za čitav kraj'', tvrde mještani Blagaja.

Oni su nakon brojnih pokušaja i bezuspješnih molbi gradskim vlastima da se zaustavi gradnja na tom području, priču odlučili iznijeti u javnost.

Predočena je i  dokumentaciju koja zaista potvrđuje da se sporni objekt nalazi u zaštićenoj zoni, ali i činjenicu da ima urbanističku i građevinsku dozvolu koju je izdao Grad Mostar.

''To područje proglašeno je javnim dobrom i nikad se tu nije moglo graditi, ali sada se zagrađuju parcele za koje se zna da nemaju mogućnost građenja'', pojašnjavaju mještani Blagaja zabrinuti za budućnost tog kraja.

Ističu kako je Blagaj izmišljeno mjesto za življenje, ali ako se ovako nastavi, neće biti, ni za život, ni za turizam koji bi, kako naglašavaju, tek trebalo da procvjeta.

Grad Mostar dozvolio gradnju

Mještani tvrde da su tražili od gradskih vlasti da ponište dozvolu za građenje, ali im je, kako ističu, rečeno da to nije moguće.

No, to uznemirene mještane Blagaja nije obeshrabrilo u daljnjem traganjem pronalaska rješenja za zaustavljanje gradnje koja bi, kako tvrde, izmijenila kompletnu sliku turističkog bisera u Hercegovini.

Tako su razumijevanje pronašli u instituciji Ombudsmana za ljudska prava gdje su, kako navode, šokirani informacijom o gradnji u zaštićenoj zoni te su ispitali cijeli slučaj, a potom naložili Gradu Mostaru da poništi rješenje za gradnju.

''Mi osobno nemamo ništa protiv ljudi koji su odlučili graditi, ali se moramo boriti za interese naše zajednice. Činjenica je da, ako bismo mi mirno posmatrali kako se gradi u zaštićenoj zoni, gradnja se tu više ne bi mogla zaustaviti'', pojasnili su zabrinuti mještani.

U obrazloženju Grada Mostara, Odjela za urbanizam i građenje, od 18. prosinca 2018. godine, navodi se kako se predmetna parcela ne nalazi u zaštićenom pojasu rijeke Bune, s obzirom na to da je od rijeke udaljena oko 6 metara, a planirani objekt oko 10 metara.

Ombudsmani za ljudska prava naložili poništenje dozvole

Međutim, iz institucije Ombudsmana za ljudska prava BiH ističu kako prilikom sačinjavanja rješenja nije uzeto u obzir da je vodostaj rijeke Bune promjenjiv, ovisno o vremenskim prilikama te kad isti poraste postavlja se pitanje koliko će predmetni objekt biti udaljen od same rijeke.

''Činjenica je da se na predmetnom zemljištu, točnije na samoj lokaciji gradnje planiranog objekta, nalaze dva izvorišta pitke vode te da izvorišta pitke vode predstavljaju javno dobro, ali i opće dobro pod posebnom zaštitom, kako nacionalnih tako i međunarodnih dokumenata'', navodi se između ostalog u obrazloženju Ombudsmana za ljudska prava BiH, koji traže od Grada Mostara da poništi izdate dozvole za građenje na tom lokalitetu.

Uz sve navedeno naglašavaju kako je prilikom donošenja rješenja Grada Mostara, Odjel za urbanizam i građenje, bilo potrebno, u skladu sa Zakonom o vodama HNŽ, pribaviti vodnu suglasnost od Županijskog ministarstva nadležnog za vode.

''Upravo u ovakvim konkretnim situacijama je prvenstveno potreban stav struke, zbog čega se i predviđa obaveza pribavljanja vodne saglasnosti koju daje ministarstvo nadležno za vode'', stoji u pojašnjenju Ombudsmana za ljudska prava BiH, prenosi Klix.