Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijaliziranoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.
Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za "Nezavisne novine" u Poreznoj upravi Republike Srpske.
Usporedbe radi, prosječna plaća u Srpskoj u srpnju iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plaća.
"Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banja Luke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacijskih tehnologija, s plaćom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banja Luke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, s plaćom od 111.221 KM", kazali su iz Porezne uprave Republike Srpske.
Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, također iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, s plaćom od 96.073 KM.
"Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijaliziranoj trgovini na veliko, s mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM", dodaju iz Porezne uprave Srpske.
Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banja Luke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup strojeva i opreme, s primanjem od 90.248 KM.
"Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, s plaćom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacijske tehnologije, s plaćom od 86.064 KM", pojasnili su iz Porezne uprave Srpske.
Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banja Luke, zaposlen u oblasti osobnih uslužnih djelatnosti, s mjesečnim primanjem od 85.153 KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerojatno su povezani s određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije.
"Vjerojatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada", kazao je Mlinarević.
I Milenko Stanić, ekonomist, ističe da ovako visoke plaće nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.
"Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plaća, koja su višestruko veća", kazao je Stanić i istaknuo kako je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.
Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše uvjete, posebno ako se radi o redovnim mjesečnim plaćama koje se ponavljaju nekoliko mjeseci zaredom.
"Toliko visoke isplata plaća sigurno nisu povezane s radom i rezultatom rada u tim poduzećima", kazao je Stanić, pogotovo jer se pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim poduzećima.
