Radnici iz zemalja trećeg svijeta u BiH: Je li to dobar potez za gospodarstvo?

Prema Agenciji za statistiku broj registriranih nezaposlenih u BiH za mjesec veljaču iznosio je 355.211 osoba, a u poređenju s veljačom 2022. godine broj se smanjio za 5,5 posto.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović ističe da te brojke nisu stvarne.

Evidencije nisu relevantne

Također smatra da evidencije za statistiku nisu relevantne.

''U BiH po odredbama Zakona o radu koji je usvojila prethodna vlast i stimulirana siva ekonomija, značajan broj tih ljudi je sigurno u sivoj zoni. Imamo značajan broj ljudi koji se na evidenciji zavoda za nezaposlene nalaze samo zbog zdravstvenog osiguranja, a svoju egzistenciju ostvaruju u zemljama EU kroz sezonske poslove, tako da ta brojka ne odražava stvarno stanje na terenu'', kaže Šatorović za Raport.

Ističe i da to istovremeno pokazuje da ''je opravdan zahtjev poslodavaca za liberalizacijom uvoza radne snage''.

''Samo je potrebno da se našim ljudima omogući da rade za dostojanstvenu platu i da na neki način dovedemo tu nezaposlenost na normalnu razinu što svakako očekujemo od nove vlasti'', kaže Šatorović i dodaje da se to može promijeniti s donošenjem Zakona o minimalnoj plati, smanjenjem doprinosa na plate koje plaćaju poslodavci…

Ravnopravnost žena i muškaraca

Prema podacima o nezaposlenosti Agencije za statistiku, broj nezaposlenih žena u BiH iznosi 206.245. Šatorović kaže da pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca još uvijek nije riješeno u našoj zemlji.

''Koliko god mi mislili da smo riješili pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca to se sasvim sigurno nije desilo jer i danas imate kod razgovora za posao da se izbjegavaju žene zbog mogućeg porođajnog odsustva, iako je to u suprotnosti sa zakonom o zaštiti majki i materinstva. Generalno se dakle bira muška radna snaga jer se po tom principu očekuje da bude manje odsutan s posla'', mišljenja je Šatorović.

Što se tiče uvoza stranih radnika Šatorović naglašava da će se to dugoročno pokazati kao veoma loša strategija.

Ističe da se ti radnici ne mogu mjeriti s domaćom radnom snagom ni svojim sposobnostima, niti obrazovanjem, niti produktivnošću.

Egzistencija

''Ne možete vi očekivati od radnika na evidenciji nezaposlenih da počne raditi 72 sata tjedno za plaću od 600 KM, čija je svega petina potrošačke korpe. Neophodno je popraviti plaće, zaštiti radnika u smislu njegove egzistencije i onda u tom segmentu ćemo imati malo drugačiji pristup.

S druge strane gdje se pokušavaju uvesti radnici iz zemalja trećeg svijeta, to će se pokazati dugoročno kao vrlo loša strategija zato što ti ljudi koje planiraju uvesti ni svojim sposobnostima, ni obrazovanjem, niti produktivnošću se ne mogu mjeriti s domaćom radnom snagom jer generalno kada domaćeg radnika platite onako kako on to zaista zaslužuje onda ćete imati sve ono što traže poslodavci – i produktivnost i kvaliteta i zadovoljstvo radnika što će omogućiti bolji profit poslodavaca, koji bez obzira na sve nije uopće mali, u protekloj godini prema našim podacima iznosio je skoro pet milijardi KM'', kazao je u razgovoru za Raport.

Podsjetimo, nedavno smo pisali kako strani radnici u sve većem broju stižu u Bosnu i Hercegovinu, a posljednjih mjeseci zabilježen je veći broj radnika iz stranih zemalja na području Neuma, Čapljine, Mostara…

Oni su došli kao zamjena za domaću radnu snagu koja već godinama odlazi u zemlje zapadne Europe. Dva Filipinca stigla su Neum, kako kažu, na sezonu. Ukoliko postoji šansa, ističu, ostali bi raditi tu. 

Kratko su za Bljesak.info istaknuli kako su posao našli preko agencije za zapošljavanje te kako su prvi dojmovi dobri.

''Malo je potrajala procedura oko dobivanja radne dozvole, neka tri mjeseca, ali evo, sad smo tu i radujemo se poslovima koji su pred nama'', istaknuli su.