Radni vijek HE Rama produžen za 30 godina

HE Rama je jedinstvena na našim prostorima, ne samo po instaliranoj snazi od 160 MW, nego i specifičnoj izgradnji, posjeduje prirodnim preljevom vode u branu s armirano-betonskim ekranom koja je i danas jedna od najvećih brana u Europi ovakve vrste.

U ožujku 2016. godine okončan je dugogodišnji projekt revitalizacije ove hidroelektrane, vrijedan 80 milijuna KM, kojim je produžen njen radni vijek za 25-30 godina a pri čemu se povećao stupanj iskorištavanja, i smanjili gubici primjenom savršenih tehnologija, piše Akta.ba.

Ivana Brizar, voditelja projekta za poslove rekonstrukcije HE Rama na nedavno održanom Renexpo-u  održao je prezentaciju rekonstrukcije i revitalizacije ove HE čije su prve aktivnosti oko priprema za buduću revitalizaciju opreme krenule početkom 2000.-tih godina, nakon 30-tak godina rada agregata i spoznaja o već oslabljenim dijelovima, prvenstveno paketa generatora i polova rotora.

Sljedećih godina vršeno je više ispitivanja i mjerenja, te izrađeno više studija, radi detaljnijeg uvida u stanje opreme hidroelektrane.

Nakon ovih ispitivanja i studija, donesena je odluka o početku, te opsegu i načinu revitalizacije.

"Opseg radova revitalizacije opreme HE Rama je definiran na osnovu navedenih studija o ocjeni stanja, kako agregata u cjelini, tako i glavnih sklopova agregata  a to su stator, rotor, nosači, sustav hlađenja, ležajevi, turbinsko radno kolo i dr. dijelovi, pritom uzimajući u obzir godine te vrijeme rada starih agregata, zatim uloge HE Rama u sustavu JP EP HZ HB, te ekonomskih analiza optimalne varijante revitalizacije", kazao je Brizar.

U skladu sa mogućnostima poduzeća, stalno se radilo na modernizaciji i revitalizaciji elektrostrojarske opreme i građevinskih objekata HE Rama.

"Sredinom 2008. godine započele su konkretne pripreme za realizaciju iznimno važnoga projekta revitalizacije ove hidroelektrane čija je ukupna vrijednost 80 milijuna maraka. Potpisan je sporazum o projektu, zajmu i financiranju između njemačke KfW banke, države BiH, FBiH i EP HZ HB vrijedan 34 milijuna maraka, od čega su 14 milijuna maraka bila grant sredstva Vlade SR Njemačke, dok su 20 milijuna maraka kreditna sredstva od KfW-a. Dio sredstava od 5,5 milijuna maraka bila su sredstva iz proračuna Vlade FBiH, a ostatak su vlastita sredstva EP HZ HB", kazao je Brizar.

Projekt je podrazumijevao revitalizaciju primarne opreme generatora, blok transformatora, turbina i dogradnju 220 kV postrojenja HE Rama.

Osnovni ciljevi revitalizacije bili su da se produži životnog vijeka i pouzdanosti opreme HE Rama, poboljšaju mehaničke karakteristike, poveća snaga i poboljša krisnosti agregat , blok transformatora, poveća sigurnosti pogona i raspoloživosti agregata u svim režimima rada, pojednostavi održavanja opreme hidroelektrane, a time smanjenje troškova održavanja, ali  i osiguraju boljih uvjeti za zaštitu radne okoline.

Brizar je kazao da su kao i kod svih značajnijih radova ovog obima i tipa u realizaciji nailazi na određene poteškoće. One su se prije svega dešavale zbog neusklašenosti zakonske regulative, te sporost u ishođenju potrebne dokumentacije. Ugovorom definirani “kratki" rokovi isporuke i ugradnje opreme, koji su probijeni zbog nepredviđenih radova, odnosno činjenice se dio opreme agregata, koja se zadržavala, tek nakon demontaže mogla potpuno ispitati, i zatim obnoviti u tvornicama isporučitelja, pa tek tada ponovno ugraditi.

 Poteškoću su predstavljali i sami uvjeti rada u hidroelektrani. Zbog skučenog prostora, te činjenice da je za vrijeme radova na jednom agregatu , blok transformatoru, drugi cijelo vrijeme bio u pogonu, predstavljalo je poteškoće za normalan rad, kako izvoditeljima tako i djelatnicima pogona HE Rama. Problem je predstavljao i geografski položaj HE Rama, a problem se ogledao u dopremi opreme u hidroelektranu, jer samo blok transformator, bez ulja, teži oko 90 tona.