Profesor Papac analizira: Male tvrtke generiraju 97% prihoda, ali malo njih preraste u srednje i velike

Broj poduzeća u Bosni i Hercegovini porastao je s 38.239 u 2020. godini na 56.808 u 2024. godini, pokazuju podaci publikacije "Bosna i Hercegovina u brojevima". Najveći skok zabilježen je između 2021. i 2022. godine, s oko 39,2 tisuće na više od 49,6 tisuća. Dominaciju u strukturi domaćeg gospodarstva i dalje drže mala poduzeća.

Prema razredima zaposlenih, mala poduzeća u razdoblju od 2020. do 2024. godine zabilježila su rast s 35.048, odnosno 91,7%, na 53.595, odnosno 94,3%, dok je prema razredima prihoda taj broj iznosio 36.990, odnosno 96,7%, u 2020. godini i 55.141, odnosno 97,1%, u 2024. godini.

Iako je broj srednjih poduzeća blago porastao s 2.228 na 2.289, njihov postotni udio u gospodarstvu prema razredima zaposlenih kontinuirano opada, s 5,8% u 2020. na 4% u 2024. godini, dok prema razredima prihoda bilježe rast s 507 u 2020. na 794 u 2024. godini, odnosno s 1,3 na 1,4%. Istodobno, prema razredima zaposlenih broj velikih poduzeća kreće se u rasponu od 381 do 402, odnosno s 1,0% u 2020. na 0,7% u 2024. godini.

Prema razredima prihoda, pokazuju podaci iz publikacije, zabilježila su rast sa 104 tvrtke u 2020. na 174 u 2024. godini, što čini udio od 0,3%.

Male tvrtke generator radnih mjesta

Komentirajući ove podatke, Nikola Papac, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, za Forbes BiH kaže kako porast broja malih poduzeća ukazuje na trend u kojem sve veći broj pojedinaca u BiH kroz poduzetničke projekte i samozapošljavanje nastoji ostvariti prihode na tržištu.

"To su mahom, po prirodi stvari, ljudi koji su bili dio većih sustava i unutar njih naučili raditi jednu određenu tržišnu nišu. U njoj su pronašli sebe i priliku ostvariti rezultat na tržištu te su jednostavno stvorili poduzetničku priču koju kasnije mogu razvijati", pojašnjava profesor Papac.

Prema njegovim riječima, riječ je o pozitivnom trendu, gdje su male tvrtke često veliki generatori radnih mjesta.

"Jako dobro apsorbiraju i stvaraju radna mjesta, to su samo zapošljavajući projekti koji osiguravaju svima jednake prilike na tržištu. Dobra stvar za mala poduzeća je i to što su jako fleksibilna, vrlo se brzo prilagođavaju, lako i brzo donose odluke te su vrlo otporna na krizu. To je često i razlog zbog kojeg se u bazi dominantno uvijek stvaraju mala poduzeća, a rjeđe srednja i velika. Zapravo, ta mala poduzeća kroz procese selekcije, što tržišne, što krizne, postupno se pretvaraju u srednja i velika. Ali tek će mali broj njih to doživjeti", ističe.

Navodi kako male kompanije lakše preuzimaju rizike, testiraju nove ideje i stvaraju zdraviji pritisak na tržištu.

"Često su ti mali igrači ljudi koji su, nezadovoljni nečim, izašli iz velikih i srednjih sustava, prepoznali priliku i zaključili kako mogu više postići sami nego kao dio velikog sustava. Zato je poželjno da broj malih poduzeća što više raste", ističe Papac.

"Prvo, to su samozaposlene osobe, to su pokretači lokalnog i regionalnog razvoja, oni osiguravaju kruženje novca u zajednici i stvaranje određenih procesa. Oni su, zapravo, tvorci tih malih tržišta koja se kasnije potencijalno mogu pretvoriti u srednja i velika.

Na kraju, jako je zanimljivo što ta mala poduzeća često ovise o velikim poduzećima. Ona su svojevrsna potpora i servis velikim poduzećima, servis velikim tržištima. Uzmimo, recimo, primjer turizma, gdje se iz velikih sustava razvijaju, ako mogu tako kazati, mali igrači, odnosno iz velikih kompanijskih središta razvijaju se mali sustavi koji ih podržavaju, a s druge strane postaju ozbiljni poduzetnički projekti, samozapošljavajući sustavi.

Tako da smatram kako je taj trend pojave malih poduzeća pozitivna pojava na našem tržištu jer postoji masa ljudi koji su jednostavno prepoznali priliku na našem tržištu, koji se ne boje preuzeti određeni rizik i na određeni način neki od njih postat će srednja i velika poduzeća. Na taj će način pridonijeti razvoju gospodarstva Bosne i Hercegovine jer je svaka velika priča jednom bila malo poduzeće", dodaje Papac.

Globalni trendovi

Kada je riječ o prelasku malih poduzeća u srednja, kao i njihovu sporijem rastu, naše gospodarstvo ne odstupa od globalnih trendova, smatra profesor Papac.

"To je pitanje koje bi trebalo detaljnije istražiti. Mala poduzeća rastom, osvajanjem novih tržišta i stjecanjem novih kupaca postupno postaju srednja. Međutim, moramo znati kako je na našem tržištu životni vijek malih i srednjih poduzeća uglavnom u prosjeku do deset godina. Ona rijetko traju dulje od deset godina i u tom razdoblju često doživljavaju određene transformacije - spajanja, pripajanja, nestajanja i gašenja.

Također, moramo uzeti u obzir kako su mnoga od tih malih i srednjih poduzeća obiteljska. Zbog toga su vezana uz jednu generaciju, pa već u sljedećoj ne uspijevaju preživjeti, odnosno dolazi do spajanja, pripajanja i slično.

Ja u tom trendu ne vidim ništa negativno. Bilo bi iznimno negativno kada ne bi bilo poduzetničkog zamaha, malih poduzeća i novih poduzetničkih ideja. Srednja poduzeća jako su osjetljiv segment. Svjedočimo tomu kako obiteljska poduzeća ulaze u drugu generaciju, a velik broj tih inače vrlo uspješnih tvrtki ne preživi prijelaz u drugu generaciju, a kamoli u treću. Znači, ta srednja poduzeća vrlo su osjetljiva kategorija i jednostavno ta bihevioralna logika, životni vijek i činjenica kako mnoga od njih dolaskom u fazu srednje veličine, statističke veličine srednjeg poduzeća, dolaze u fazu u kojoj se jednostavno ili gase, ili spajaju, ili pripajaju nekom velikom poduzeću i tako dalje. Ne vidim tu nikakav specifičan problem ni razliku u odnosu na svjetske trendove. Ono što je ključno, dobro i pozitivno jest rast broja individualnih malih inicijativa, poduzetničkih projekata, koji jednostavno preuzimaju određene rizike, stvaraju ideje i izlaze na tržište. To je dobar trend, a srednja poduzeća zapravo su očekivani trend", kaže on.

Velika poduzeća

Podaci iz publikacije "Bosna i Hercegovina u brojevima" pokazuju kako je prema razredima zaposlenih u BiH u 2024. godini poslovalo 402 velika poduzeća, dok prema razredima prihoda taj status imaju svega 174 tvrtke. Zanimljivo je i što ova dva pokazatelja u četiri godine bilježe suprotne trendove.

Kada je riječ o velikim poduzećima, profesor Papac napominje kako je uvijek poželjno imati ih više jer su masovni poslodavci, stvaraju velike poslovne priče i za sebe vežu mala i srednja poduzeća.

"Gledajte, nikad ih nije dovoljno. Uvijek je poželjno da ta inicijativa bude veća. Međutim, ne može doći do prevelikog rasta tih poduzeća jer jednostavno treba vrijeme za izgradnju jednog projekta. Treba i kapitalno i tržišno vrijeme, a trebaju i ljudi kojih na našem tržištu, koliko god to izgledalo čudno, ipak nedostaje.

Taj mali rast koji se dogodio vjerojatno je rezultat transformacije određenog broja srednjih poduzeća te spajanja i pripajanja s malim i drugim srednjim poduzećima koja su kasnije postala velika. Ili je riječ o jednostavnoj apsorpciji, razvoju iz srednjih i malih poduzeća, spajanju i pripajanju, što je sve dovelo do blagog povećanja broja velikih poduzeća. I to je prirodno", govori Papac.

"Otprilike, statistika na europskom tržištu kaže kako je prosječni životni vijek velikih poduzeća oko 20 do 50 godina, dok je kod malih u prosjeku do 10 godina. Onda se događa neka transformacija: neki nestaju, a neki se spajaju i pripajaju. Oni koji se spajaju prelaze u kategoriju srednjih, gdje opet spajanjem dolaze u kategoriju velikih. Ali za sve to treba vrijeme. Razdoblje od pet godina prekratko je za izgradnju jednog velikog poduzeća", dodaje profesor Papac.