Problemi skriveni u potrošačkoj košari: Ljudi u Mostaru traže psihološku pomoć zbog neimaštine

Vijesti o visini potrošačke košarice, koja je s jedne strane sve praznija a s druge sve dublja, izazove povremene reakcije i s vremenom postaje još jedna u nizu vijesti na koje se naviknemo.

No, nemogućnost brojnih obitelji da se nose s ovim težinama i prazninama puno je ozbiljnija od mlakih reakcija javnosti i ponavljanih analiza raznih stručnjaka.

Mostarska korpa i do 4000 KM?!

Nedavno je objavljeno kako sindikalna potrošačka košarica koju je za kolovoz 2024. izračunao Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine iznosi 3.379,30 KM.

No, Marin Bago, iz Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura, koja je fokusirana na unapređenje zaštite potrošača, kaže kako se visina potrošačke košarice razlikuje od mjesta do mjesta te da ona u Mostaru iznosi čak 4.000 KM.

''Iznos potrošačke košare je nekako, tradicionalno, najveći u kolovozu. Razlog je početak školske godine gdje se djeca spremaju u školu, potreban je školski pribor, odjeća, obuća itd. No, ono što posebno zabrinjava je njen rast, recimo, u zadnje četiri godine, ona je porasla 1.400 KM, dakle, jednu prosječnu plaću. Dodatno zabrinjava je iznos potreban za hranu, a on je, također, jednak iznosu prosječne plaće. Bez imalo uljepšavanja, možemo konstatirati da s prosječnom plaćom jedva možemo prehraniti četveročlanu obitelj'', kaže za Bljesak.info Bago.

Pojašnjava kako jedan član obitelji radi samo za hranu, te ističe kako to ''jako asocira na robovski rad, i rob je radio samo za hranu''.

''Usporedbe radi, stanovnik Njemačke daje tridesetak posto prosječne plaće kako bi prehranio obitelj, što je prihvatljivo. U BiH dvije prosječne plaće u jednoj obitelji nisu dovoljne da izmiri iznos potrošačke korpe, a da plati osnovne potrebe, nedostaje joj oko sedamsto maraka mjesečno. Ono što je najtužnije, navikli smo se na odricanje svake vrste, privikli se na jadnu kvalitetu življenja, jednostavno smo to prihvatili. Odričemo se svega, u svoje ime i u ime naše djece, kulture, sporta, higijene, kvalitetne prehrane, zdravlja, obrazovanja, druženja, normalnih ljudskih odnosa...Čak smo počeli i braniti takvo stanje, tvrdeći da nam i ne treba toliko novca, da je sve ovo napuhano. To je totalno suprotno ostvarenju naših želja, potreba i prava'', kaže Bago.

Osjećaj tuge, srama…

Psiholog Marko Romić kaže kako sve ovo izaziva veliki stres kod ljudi te da sve više njegovih pacijenata kao veliki problem ističu financijsko stanje.

''Činjenica da pojedinac svojim radom i primanjima ne može pokriti ni minimum svojim potreba i potreba svoje obitelji izuzetno je jak izvor stresa kod tih ljudi. Često je on najjači ili je među nekoliko najjačih stresora. Takvi ljudi istovremeno imaju osjećaj manje vrijednosti, te osjećaj tuge, srama, razočarenja, ljutnje, beznađa. Mnogi od onih s kojima sam radio psihoterapiju i s kojima sada radim ističu tu činjenicu kao svoj veliki problem. Dakle, loša ekonomska situacija direktno i izrazito snažno narušava mentalno zdravlje naših građana'', komentirao je Romić za Bljesak.info.

Urednik portala Capital, Siniša Vukelić, navodi kako ne misli da je visina potrošačke korpe precijenjena.

''Naprotiv, sigurno je realna, jedino što bi se vlast mogli pravdati da se bez nekih stvari koje se ubrajaju u korpu može preživjeti, ali to nije život ukoliko se odreknete higijene, odjeće i obuće. Zaprepašćujuće da većina ljudi koji zarađuju manje od prosječne potrošačke korpe, a takvih je najveći broj, upravo tako i žive. Godinama sebi ne mogu priuštiti odjeću, knjige, kulturna dešavanja ili putovanja, štedeći da bi imali za najosnovnije životne potrepštine'', kaže za Bljesak.info Vukelić.

Uvoz inflacije

Smatra kako će potrošačka korpa biti sve skuplja i da je teško očekivati da će je pratiti rast plaća.

''Mi zapravo uvozimo inflaciju, jer vanjskotrgovinski deficit BiH je prošle godine bio veći od 11 milijardi KM. Zavisimo od stanja na stranim tržištima, koja se sada suočavaju s nekim od najvećih kriza zbog rata u Ukrajini i Gazi. EU tržišta su uzdrmana i već su smanjene narudžbe što su prvo osjetili naši izvoznici. Za sada je cijena nafte stabilna, ali drugi energenti poskupljuju, prije svega najavljene su veće cijene električne energije u FBiH, a nešto slično se može očekivati i u RS nakon lokalnih izbora ili od sljedeće godine. Električna energija ima veliki utjecaj na cijene jer poskupljuje proizvodnju i distribuciju i izazvat će domino efekt i potaknuti i sada veliki rast cijena roba i usluga. Drugi razlog za poskupljenje je veliki odliv radne snage iz BiH što će potaknuti povećanje plaća kako bi se postojeći radnici zadržali, a to će se preliti na krajnjeg korisnika, odnosno doći će do povećanje cijena usluga i proizvoda'', navodi Vukelić.

Plaća ne može pokriti ni 40 posto korpe

I dok je visina potrošačke košarice u četiri godine porasla za oko 1.400 KM, to se ne može govoriti o rastu plaća. Službeni podaci govore kako je prosječna plaća isplaćena u FBiH za lipanj 2024. iznosila 1.351 KM, dok minimalna plaća prema Odluci Vlade FBiH iznosi 619 KM.

Pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom iznosi 39,98 posto, a pokrivenost minimalnom plaćom 18,32 posto.

Prilikom izračuna Sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku košaricu čine prehrana (38,84 posto), stanovanje i komunalne usluge (12 posto), higijena i održavanje zdravlja (7,80 posto), obrazovanje i kultura (20,71 posto), odjeća i obuća (10,65 posto), prijevoz (4,08 posto) i održavanje domaćinstva (5,92 posto). U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojeni su troškovi za 10 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.