Priča o jednom Koridoru: 330 kilometara ni za 25 godina

Gradnja autoceste na dijelu paneuropskog koridora V c između Budimpešte i Ploča kroz BiH, koja traje više od dva desetljeća s neizvjesnim rokom završetka, postala je predmetom nekoliko odvojenih istraga, piše agencija Hina navodeći kako iz Autocesta Federacije BiH tvrde da su izloženi neutemeljenim napadima.

Oko 330 kilometara autoceste kroz BiH gradi se od 2001. godine, a do sada je završeno tek nešto više od 130 kilometara što je manje od 14 kilometara godišnje.

Cesta koja ne vodi nikamo

Kuriozitet pri planiranju gradnje u BiH su i činjenice poput one da su od mosta na Savi kod Svilaja koji je napravljen 2021. godine izgradili deset kilometara autoceste ka Odžaku, no ona zapravo ne vodi nikamo i služi tek kao lokalna cesta čekajući spoj s ostatkom koridora. Ista je situacija s dionicom između Bune i Počitelja na jugu.

Kroz ostatak BiH autocesta se gradi tako što se odvojeno planiraju radovi na izoliranim odsječcima dugim tek nekoliko kilometara. Radovi često počinju bez temeljitih istraživanja tla i uz paušalne procjene troškova koji se onda korigiraju u hodu pa cijene u konačnici višestruko rastu, a proračuni se redovito probijaju, navodi agencija.

Od ranijih najava i obećanja da će cijela autocesta biti dovršena do 2020. godine nije bilo ništa, a najnovija su da bi sve moglo biti gotovo do 2030. godine iako je jasno kako ni to nije moguće. Samo gradnja tunela kroz planinu Prenj na dionici između Sarajeva i Mostara dugog deset kilometara u optimalnim bi uvjetima trebala trajati barem šest godina, a ti radovi još nisu ni započeli.

Lasićeva obećanja

Iz Autocesta su se stoga, umjesto novih prognoza o dovršenju cijelog koridora, sada koncentrirali na njegov sjeverni dio.

"Naš plan je da cijeli potez od Sarajeva, odnosno od Bradine do Save bude u funkciji u drugoj polovini 2026. godine", izjavio je još 2024. Denis Lasić koji je 2021. kao tadašnji federalni ministar prometa najavljivao izgradnju cjelokupne autoceste najkasnije 2028. godine.

Prema informacijama dostupnim na stranicama Autocesta FBiH, Europska je unija za gradnju koridora zaključno s 2024. godinom dala 599.3 milijuna bespovratnih sredstava uz posredovanje Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a upravo bi ta činjenica mogla biti povodom zanimanja Ureda europskog tužitelja (EPPO) za ovaj projekt.

Tu je informaciju objavilo nekoliko medija uz tvrdnju kako poslovanje Autocesta FBiH uz EPPO istražuju i Tužiteljstvo BiH te Posebni odjel za suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije tužiteljstva Federacije BiH.

225 milijuna dodatnih troškova

Izravni povod za provjeru poslovanja Autocesta FBiH negativni je revizorski izvještaj za 2024. godinu, ali i prijava jedne tvrtke.

Revizori su utvrdili kako su Autoceste FBiH "nabile" više od 225 milijuna eura dodatnih troškova mijenjajući ugovore o gradnji i nadzoru. Samo za jednu dionicu oko Mostara cijena realizacije povećana je za 54 milijuna eura zbog neučinkovitosti u provedbi natječaja i procedura.

Ni odobrene kredite nisu bili u stanju aktivirati na vrijeme pa su na ime kamata zbog nekorištenja sredstava morali platiti više od 220 tisuća eura.

Da se istrage vode potvrdili su i iz uprave te tvrtke, ali odlučno odbacuju mogućnost nezakonitog poslovanja u mandatu sadašnje uprave. Tvrde kako nisu zlorabili "niti jedan eurocent" odobrenih sredstava.

Stari grijesi

Naveli su kako od 29. svibnja 2023. godine kada je imenovana nova uprava Autocesta "vode beskompromisnu borbu protiv interesnih skupina koje su posljednjih 15 godina, kroz mrežu povezanih tvrtki i suradnika, iz BiH izvlačile novac u zemlje Europske unije putem fiktivnih faktura, lažnih konzultantskih ugovora i prikrivenih tokova plaćanja.

Pojasnili su kako su sve te aktivnosti detaljno dokumentirane i dostavljene domaćim pravosudnim tijelima i navode kako medijsku kampanju protiv Autocesta vodi bivši direktor Elmedin Voloder, sada vlasnik privatne tvrtke koji na taj način pokušava prikriti svoj kriminal.

"Javno poduzeće Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, u cilju zaštite vrlo složene istrage, neće dalje iznositi detalje te će nastaviti suradnju sa svim relevantnim institucijama – EPPO-om, Federalnom upravom policije i nadležnim tužiteljstvima BiH s ciljem rasvjetljavanja i otkrivanja stvarnih nalogodavaca ovih i sličnih djela", stoji u priopćenju.

Problematično poslovanje Autocesta FBiH nije "od jučer" i dugogodišnji je problem kojega niti jedna vladajuća garnitura do sada nije uspjela riješiti iako je sadašnja vlast kazneno prijavila bivšeg direktora Volodera, navodi Hina.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i lider stranke Narod i pravda (NiP), koja je sada na vlasti, kazao je kako odlučno podupire napore da se istraže sve optužbe o zloporabama i nezakonitostima.

"Podržavam sve aktivnosti međunarodnih i domaćih istražnih tijela i njihove aktivnosti pa i ove u Autocestama koje su uglavnom i često predmet koruptivnih radnji", kazao je novinarima.