Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH: Povećanje plaća će doći zato što to tržište traži

Udruženje poslodavaca FBiH podržava Vladine zakone o porezu na plaće i doprinosima, izjavio je u intervjuu za Fenu predsjednik ovof udruženja Adnan Smailbegović. On je, međutim, dodao da to ne znači  da se smiju stvoriti očekivanja kod radnika da će zakoni povećati plaće, pogotovu kod nižih plaća.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, u intervjuu za Fenu govorio je  o važnosti donošenja novih federalnih zakona o porezu na dohodak i doprinosima, koje je na prijedlog Vlade FBiH, Zstupnički dom Parlamenta FBiH uvrstio na dnevni red predstojeće sjednice 28. i 29. ožujka.

Podsjećanja radi, zakon o porezu na dohodak predviđa da se na plaće do 800 KM neće naplaćivati porez, čime najmanje polovina radnika u Federaciji BiH neće plaćati ništa poreza na dohodak. Plaće više od 800 KM će se oporezivati po stopi od 13 posto, ali, kako najavljuju iz Vlade FBiH, to će biti skuplje samo za oko pet posto radnika, odnosno onih koji imaju visoka primanja. Predloženi novi zakon o doprinosima snižava bruto opterećenje na plaću s 41,5 na 32,5 posto i, prema analizama iz Vlade FBiH, stvara pretpostavke za rast plaća u privatnom sektoru. Inače, stope doprinosa u FBiH su trenutno veće od prosjeka Europske unije što ima izrazito negativan utjecaj na trošak radnika i njihove plaće.

Između ostaloga, Smailbegović govori o tome jesu li novi zakoni bolje rješenje od sadašnjih i hoće li poslodavci iskoristiti svoje uštede da povećaju plaće privatnom sektoru.

Novi zakoni o oporezivanju dohotka i o doprinosima koje je Vlada FBiH poslala na usvajanje Parlamentu FBiH, prema najavama, predviđaju smanjenje plaća, povećanje mirovina i velike uštede za gospodarstvo. Možete li iz ugla poslodavaca pojasniti Vaše stajalište o predloženim rješenjima?

Smailbegović: Ova dva nova zakona su usko povezana i jedan bez drugog je teško usvojiti. Rješenja su komplementarna i moraju se u paketu posmatrati. S ova dva nova zakona Vlada FBiH proširuje poreznu osnovicu, oporezuje topli obrok, regres, prijevoz, jubilarne nagrade, odnosno sve ono što je bilo neoporezivo, ali zato s druge strane, spušta stope doprinosa s 41,5 na 32,5 posto. U konačnici, to treba dati pozitivan efekat za gospodarstvo. Prema računici iz Vlade FBiH, to je nekih 200 do 300 milijuna KM ušteda za gospodarstvo i nemamo razloga da ne vjerujemo u to.

Zašto su nam uopće potrebni novi fiskalni zakoni?

Smailbegović: Ovi zakoni, naravno, kao i svaki drugi imaju i svoje pozitivne i negativne strane. Oni dijelom i jesu reformski. Pozitivna strana je da će oni definitivno iščistiti neke stvari koje se vuku još iz socijalizma, gdje radnik dobije plaću, pa onda na nju topli obrok, regres i te neke naknade koje su neoporezive. U mnogo firmi to se zloupotrebljavalo do sada kako bi bilo što više neoporezivog dijela, a tako su prikazivane manje plaće. Danas na razini Federaciije imamo oko 1,2 milijarde KM isplaćenih tih neoporezivih naknada i to kvari kompletnu sliku. Radniku samo plaća ide u mirovinsku osnovu, a mi kao poslodavci gledamo ukupno primanje s kojim je taj radnik otišao kući.

Zato je ovo s novim zakonima konačno pozitivna stvar da će radniku sve ono što dobije imati karakter plaće i biti oporezovano. Imat će poreznu osnovicu, mirovinsku osnovicu, a iščistit će se sustav i kod nekih drugih stvari. Sada imamo neke doprinose na plaću, iz plaće, te vrlo kompleksne obračune. S ovim zakonima ćemo sad imati tri doprinosa: za MIO, za zdravstveno osiguranje i za slučaj nezaposlenosti. To su pozitivne stvari i u tom smislu ovo jeste reforma.

Naravno, reforme ne idu uvijek svakome na ruku. Mi vidimo da će ove uštede od tih 200 do 300 milijuna KM, ustvari, proizaći iz visokih plaća. Zato će i najviše benefita imati kompanije i radnici koji imaju više i visoke plaće. Oni sa niskim plaćama praktično neće imati značajnije promjene. Ne bi bilo dobro da se kod radnika stvore očekivanja da će se usvajanjem ovih zakona stvoriti prostor za značajno povećanje plaća. No, povećanje plaća će doći svakako zato što to tržište traži.

Šta je zapravo suština novopredloženog fiskalnog sustava?

Smailbegović: Novina je da je Vlada odredila neoporezivu stopu na 800 KM. Do sada je to bilo 300, plus su postojali koeficijenti za odbitke za članove obitelji koje radnik izdržava, a stopa oporezivanja 10 posto. Sada je osnovica 800 KM i plaće preko toga će se oporezivati po stopi od 13 posto. Naš je prijedlog bio da se tih 800 KM još podigne na prosječnu plaću Federacije i da se taj prag pomjera svake godine kao raste plaća.

Također, ovdje je novina da se oporezuje i dividenda i kapitalna dobit, što do sada nije bilo oporezivo. Po ovom prijedlogu zakona će se oporezovati 10 posto. Kod nas je tržište kapitala nerazvijeno i sada kada se dodatno oprezuje, bojim se smanjenja aktivnosti. S druge srane, svugdje je to oporezovano i ima logike da se oporezuje. Tu se ne uzima od ugroženih kategorija, nego od onih koji imaju novac. No, svakako da treba napraviti i neki poticaj da više zaživi tržište kapitala.

Isto kao što treba oporezivati i prihode po ugovorima o djelu, a treba naći i kompromisno rješenje za takozvane freelencere koji rade povremeno da i oni plaćaju poreze, ali da zato dobiju i pripadajuće usluge od države, za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Ukupno gledajući, mi iz Udruženja poslodavaca smo zaista mnogo analizirali ove zakone i naše je stajalište da ih podržavamo, jer mislimo da su bolji od postojećih. Dali smo naše amandmane, odnosno prijedloge za poboljšanje tih zakona, vidjet ćemo hoće li se usvojiti. Stopa od 32,5 posto bi mogla ići i na 30 posto i to bi nama daleko više značilo u smislu ušteda.

No, ovi zakoni su u Parlamentu na čekanju već tri - četiri godine i krajnje je vrijeme da se donesu kako bi se poboljšao fiskalni ambijent, jer oni doprinose gospodarstvu i bolji su od postojećih.