Predloženo formiranje Fonda solidarnosti za otvaranje novih radnih mjesta

Politički sukob oko nadležnosti između države BiH i entiteta, točnije Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske, prenio se i na pitanja od egzistencijalne važnosti za njezine građane i pitanja poboljšavanja uvjeta te broja zaposlenih.

Naime, u zastupničkim klupama Parlamentarne skupštine BiH predložena je inicijativa da se formira Fond solidarnosti za otvaranje novih radnih mjesta na razini države, a iza inicijative stoji zastupnik Senad Šepić.

No, iz dopisa, koji je stigao na adresu Vijeća ministara BiH, protiv tog Fonda ustala je Vlada RS-a, točnije njezino Ministarstvo rada i braniteljsko-invalidske zaštite, koje je mišljenja kako, prema Ustavu, institucije BiH nemaju nadležnosti u području rada i zapošljavanja.

''Ustavom Republike Srpske propisano je da RS, između ostaloga, uređuje i osigurava radne odnose i zapošljavanja. Imajući u vidu činjenicu kako je Republika Srpska nadležna uređivati područje rada i zapošljavanja te kako je to područje u potpunosti uređeno, kao i činjenicu da nema ustavne i pravne osnove za realizaciju predmetne inicijative, ocijenjeno je kako može biti podržana inicijativa za osnivanje Fonda solidarnosti za otvaranje novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini'', stoji u pismu Ministarstva rada i braniteljsko-invalidske zaštite RS-a.

S druge strane, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stigao je potpuno drugačiji odgovor po kojem Vlada Federacije BiH podržava svaku inicijativu kojom će se poboljšati stanje na tržištu rada, javlja Večernji list. Smatraju kako bi utemeljenje Fonda doprinijelo povećanju stope zaposlenosti u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH te je stoga to Ministarstvo dalo pozitivno mišljenje na predmetnu inicijativu. Protiv inicijative oglasila se i Vlada Distrikta Brčko.

Treba istaknuti kako je u Reformskoj agendi za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje od 2015. do 2018. godine tržište rada prepoznato kao jedna o šest prioritetnih oblasti u kojima je potrebno provesti suštinske reforme. Donesen je akcijski plan za realizaciju Reformske agende Federacije BiH i Republike Srpske koji sadrži precizno definirane aktivnosti, nositelje tih aktivnosti te rokove za njihovo izvršenje, ali sve veći broj radnika odlazi iz BiH, dok se političari “naganjaju” oko ustavnih nadležnosti države i entiteta.

Posljedica je masovna migracija stanovništva iz BiH, pogotovo Hrvata koji zbog putovnice RH lakše rješavaju proceduralne prepreke u zemljama članicama EU-a, a mnoge privatne tvrtke ostaju bez kvalitetne radne snage. 

Niske plaće, minimalne uplate za mirovinsko osiguranje, demotivirajuća radna okolina i smanjena radnička prava razlozi su zbog kojih “velike” privatne tvrtke ostaju bez kvalitetne radne snage koja odgovore na svoja egzistencijalna pitanja traži u zemljama članicama EU-a, kao što su Njemačka, Austrija, Irska, Švedska, a u posljednje vrijeme Slovenija, Slovačka i Češka…

Iako se o toj problematici, zbog negativnog javnog publiciteta, o tome ne želi javno progovoriti, najveće privatne tvrtke, koje zapošljavaju po nekoliko stotina radnika, zbog kadrovske deficitarnosti planiraju radnike uvesti iz susjednih država Srbije, Kosova, Crne Gore...

S nedostatkom kvalitetne radne snage suočavaju se najviše tvrtke iz resora građevinarstva, metalurgije, medicine… Idućih mjeseci, uz Austriju i Njemačku, masovni uvoz radnika iz BiH planira ostvariti i Vlada Hrvatske.