Pred Livnom je odluka: Divlji konji ili vjetroelektrane

U okviru projekta „Promoviranje participacije građana u lokalnoj upravi" koji implementira Centar za građansku suradnju iz Livna uz podršku Nacionalne zaklade za demokraciju (NED) objavljen je sadržaj Ivice Brešića, vijećnika u Gradskom vijeću Grada Livna koji upozorava na gradnju vjetroelektrana na području Kruga kod Livna, mjesta gdje obitava krdo divljih konja.

Sadržaj pod nazivom ''Livanjski divlji konji ili vjetroelektrane!?'' prenosimo u cijelosti:

''Što se tiče županijske zakonodavne i izvršne vlasti dileme nema. Cijeli prostor „Kruga“ prema novousvojenom prostornom planu je predviđen za gradnju vjetroelektrana. Kruzi 1, 2 i 3 sjeverno od Grada i sela, Ivovik i Tušnica na istoku a Orlovača južno od Livna biti će popunjeni vjetroelektranama.

U prostornom planu, koji je nedavno usvojen, nema podataka o utjecaju vjetroelektrana na naseljena mjesta koja će biti okružena s tri strane. Nema studije o utjecaju na okoliš kojom bi netko stručan procijenio efekt gradnje vjetroelektrana na količinu padavina, ružu vjetrova, oprašivače i ostali životinjski i biljni svijet, buku i treptaje sjene vjetroagregata od kojih će neki biti jako blizu kuća. Nove zone za gradnju vjetroelektrana su ucrtane na cijelom platou Kruga.

(Ne)zasluženi livanjski brend

Livno je u prošlosti svoj turistički brend zasluženo stjecalo u menijima restorana diljem bivše države. Jedan otok i Livno su imali besplatnu reklamu na gotovo svakoj stranici s ponudom sira. Kad se livanjski sir počeo utapati u masi ponude EU sireva, Livno je sasvim slučajno i ničim zasluženo steklo brend, livanjske divlje konje, koji je već sada poznat dalje nego je sir mogao dobaciti. Nezasluženo jer gotovo ni jedna marka od strane nadležnih institucija nije uložena u zaštitu konja i gradnju brenda.

Obzirom da nije napravljena analiza troškova i koristi (cost – benefit) na način da se usporede benefiti od ulaganja stotina milijuna eura u gradnju vjetroelektrana na Kruzima i koristi od ne diranja prostora na kojem žive divlji livanjski konji nije moguće dokučiti kojim interesom su se vodili oni koji su usvojili prostorni plan Županije.

Prosječan vjetropark, prema dosadašnjim stopama koncesijske naknade, u proračun Grada će donositi oko 250.000 maraka godišnje.

Cost – benefit analiza je trebala pokazati može li se kvalitetnim upravljanjem Kruzima kakvi jesu, uz minimalna ulaganja, zaraditi više nego od tri vjetroelektrane na Kruzima. Vjetroelektrane u koje netko treba uložiti 300 milijuna maraka i zaraditi. Pri tom zauvijek ugasiti benefit od turizma i stočarstva.

Prostorni plan

Ako je samo novac motiv na osnovu kojeg dajemo prostor u koncesiju onda će Grad Livno imati priliku izradom studije utjecaja na okoliš i cost - benefit analize, koje po propisima koji reguliraju izmjene prostornih planova moraju biti napravljene, odlučiti isplati li se graditi tri vjetroelektrane na Kruzima.

Neće odlučiti Županija već će zadnju riječ, kad su u pitanju Kruzi i ostale koncesije, imati Grad Livno.

Naime, ovih dana je u tijeku izmjena Prostornog plana općine Livno koji je usvojen 1979 godine. Mijenja se prostorni plan cijele Općine star 44 godine. Izmjenu radi tročlano povjerenstvo sastavljeno od uposlenika Gradskih službi. Kada su vjetroelektrane u pitanju, ovako opsežne izmjene prostornog plana podrazumijevaju izradu studije o utjecaju na okoliš prije nego se neko područje u prostornom planu označi za tu namjenu.

Grad Livno će u konačnici odlučiti kada su u pitanju Kruzi i turistički potencijal brenda koji je dobio besplatno. Ako su samo novci bitni onda će usporediti korist od Kruga sa ili bez vjetroelektrana i konja.

Možemo planirati da se vjetroelektrane grade na udaljenim lokacijama s minimalnim utjecajem na okoliš i ljude a vrijedne lokacije ostaviti djeci da oni mogu nekad nešto odlučiti. Možemo izbjeći uvlačenje investitora u neizvjesnost gradnje vjetroparkova na privatnom zemljištu koje dajemo u koncesiju bez znanja vlasnika.

Ako su bitni i stanovnici Livna onda će Grad napokon napraviti ozbiljnu studiju utjecaja na okoliš. Provesti će javne rasprave transparentno u svim mjestima u kojima se planiraju vjetroelektrane blizu naselja na privatnoj zemlji.

Konačnu odluku po zakonu, pravu i pravdi o gradnji vjetroelektrana na Kruzima i ostalim lokacijama koje su u blizini još uvijek naseljenih mjesta bi trebali dati Livnjaci a nikako tročlano povjerenstvo'', stoji u obraćanju Brešića.