208.059.247,42 eura za izgradnju dionice Poprikuše – Nemila

Ugovor vrijedan 208.059.247,42 eura za izgradnju dionice Poprikuše – Nemila, potpisan je danas u Mostaru.

Danas je u sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru potpisan Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc,dionica Poprikuše – Nemila.

Ugovor su potpisali Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH kao investitor i u ime izvođača radova Evren Utku Gök, projekt menadžeriz turske kompanije Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S. te Denis Lasić, federalni ministar prometa i komunikacija u svojstvu svjedoka sa strane JP Autoceste FBiH i Muamer Hajduk u svojstvu svjedoka ispred izvođača radova.

Vrijednost Ugovora za izgradnju dionice Poprikuše – Nemila je 208.059.247,42 eura sa PDV-om, odnosno 177.828.416,60 eura bez PDV-a. Izgradnja ove dionice će se financirati sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 70 milijuna eura, Europske investicijske banke (EIB) u visini od 90 milijuna eura te bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 41,1 milijun eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

''Danas smo potpisali za nastavak radova na Koridoru 5c prema sjeveru, što nam je i bilo u planu i programu za ovu godinu. Ugovor je dosta kompliciran, radi se o ozbiljnom tunelu, vijaduktu i spoju na M-17. Ugovor smo iskoristili da bi zajedno s ekspertima EBRD-a uspostavili jednu dodatnu proceduru kada je u pitanju evaluacija tendera, a koja se sastoji iz tri koraka u kojoj smo osigurali da se maksimalno smanje rizici po investitoru. Ovo nam je jedna vrsta pripreme za tunel Prenj, koji će se prijavljivati za tendere po ovom principu'', kazao je Terzić.

Također je istaknuo da je ovo deveti ugovor što je JP Autoceste FBiH potpisalo nakon usvajanja Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH „Autocesta na koridoru Vci Zakona o trošarinama u BiH.

Dionica Poprikuše – Nemila, ukupne dužine 5,5 km kilometara, gradit će se prema ugovoru ''design and build'' (projektiraj i izgradi – žuti FIDIC). Dionica počinje petljom Poprikuše, prelazi preko postojeće magistralne ceste M17 i lokalne prometnice vijaduktom dužine 168 m, a poslije trasa ulazi u tunel Golubinja (dužina 3.659 m). Dionica prelazi mostom dužine 218 m preko magistralne ceste i rijeke Bosne, te prelazi preko željezničke pruge vijaduktom dužine 108 m.

Predviđeni rok izgradnje je 42 mjeseca.

''Kompanija Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S. u BiH je počela sa aktivnostima 2012. godine. izgradnjom dionice autoputa od Vlakova do Tarčina u dužini 20 kilometara i nastavila 2018. godine izgradnjom dionice Donja Gračanica – Tunel Zenica u dužini 4 kilometra. Unatoč pandemiji COVID 19 naša kompanija upravo završava južnu podsekciju navedene dionice'', izjavio je Utku Gök.

Ministar Lasić je podsjetio da pandemija koja je pogodila sve sfere gospodarstva i usporila sve djelatnosti, na sreću, nije negativno utjecala na izgradnju cestovne infrastrukture s akcentom na Koridor 5c.

''Riječ je o iznimno zahtjevnom projektu za koji vjerujem da će renomirana turska firma Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S.  to uraditi na izrazito visokoj razini i prije krajnjeg roka. Uvjeren sam da će i sjeverni dio Bosne i Hercegovine sa ovim težim dijelom dionice biti povezan, tako da ćemo u narednom periodu od međuentitetske linije, od Putnikova Brda do Drivuše, u cjelini imati 74 kilometra'', naglasio je Lasić.

Skorim puštanjem u promet novih 11 kilometara autoceste na Zeničkoj obilaznici (25.11.2020.), privođenjem kraju radova na izgradnji poddionice Buna – Počitelj, uspješnom dinamikom radova na dionicama Počitelj – Zvirovići, Tarčin – Ivan, Tunel Ivan, Vranduk – Ponirak i Ponirak -Vraca, te pokrenutim tenderskim procedurama na dionicama Tunel Kvanj – Buna, Nemila – Vranduk, Putnikovo brdo – Medakovo kao i uspješno zatvorenom financijskom konstrukcijom za najkompleksnije projekte od Ovčara do Mostara jug, JP Autoceste FBiH su u potpunosti odgovorile na izazove koji su pred njih postavljeni, te su u vremenu sveopće ekonomske stagnacije postale pokretač gospodarskog razvoja.