Posao.ba: U BiH više oglasa za posao, ali svi žele u inozemstvo

U prvoj polovini ove godine objavljena su 4.742 oglasa za posao, što je za 24 posto više u odnosu na isti period lani, a putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34 posto više nego u prethodnoj godini - pokazale su analize statistike prikupljene putem portala Posao.ba, kompanije Kolektiv d.o.o.   

Voditeljica Odjela projekata u kompaniji Kolektiv Nermana Ajanović-Hajdarpašić kazala je danas da su poslodavci u ovom periodu primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se u prosjeku na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.

Najtraženija zanimanja

''Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su komercijala - prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo. Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama administrativne i slične usluge, arhitektonske usluge, pravo, bankarstvo, ekonomija i financije, a najmanji interes za rad u kategorijama ugostiteljstvo, proizvodnja, građevinarstvo, zaštitarske usluge, ljepota i zdravlje'', dodala je Ajanović-Hajdarpašić na konferenciji za novinare održanoj u prostorijama Networksa u Sarajevu.

Najtraženija zanimanja u prvoj polovini ove godine bila su trgovac, konobar, građevinski radnik, radnik u proizvodnji, call agent, komercijalist, vozač, programer, kuhar i električar.

Ajanović-Hajdarpašić je navela da je broj oglasa iz inozemstva iznosio devet posto od ukupnog broja oglasa, te da to  predstavlja povećanje od 38 posto u odnosu na isti period prošle godine. Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inozemstvu su Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Broj prijava za rad u inozemstvu iznosio je 4.650 i veći je za 55 posto u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosio 2.998. Za rad u inostranstvu prijavilo se najviše građevinskih radnika, zatim električara i konobara.

Rad u inozemstvu

''Koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inozemstvu, pitanje je na koje nitko pouzdano ne može dati odgovor. Službeni podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala gotovo 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15.000. Zvanični podatak za Hrvatsku nemamo, ali možemo reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije. Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje povukle između 65.000 i 70.000 ljudi u prošloj godini, a taj trend samo raste'', istaknula je Ajanović-Hajdarpašić.

Pored zdravstvenih radnika i inženjera, o kojima se najčešće govori kada je riječ o Njemačkoj, njihovi podaci, kako je dodala Ajanović-Hajdarpašić, govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara.

Za naše ljude najatraktivnije su evropske zemlje - Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska i Norveška.

Ajanović-Hajdarpašić je kazala da je evidentno da se odlazak naših ljudi ne može zaustaviti ako se ne poprave životni standard i ekonomska sigurnost u zemlji, a što se kratkoročno ne može učiniti.

''Potrebno je rigorozno planirati potrebe za radnom snagom, kratkoročno i dugoročno u suradnji sa poslodavcima, uskladiti upisne kvote sa potrebama tržišta rada, omogućiti više prakse kako u srednjim školama, tako i na fakultetima, te uložiti više napora i resursa u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju ljudi'', kazala je Ajanović-Hajdarpašić.