Položaj žena u BiH nije na zadovoljavajućoj razini

Položaj žena u Bosni i Hercegovini još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Zaposlenost žena u odnosu na muškarce je dvostruko manja, a žene na istim pozicijama imaju manje plaće od muškaraca pokazala su istraživanja Ujedinjenih naroda u BiH.

Prema podatcima Međunarodne organizacije rada, žene zarađuju 77% od plaće koju zarađuju muškarci. Upravo je problem nezaposlenosti jedan od ključnih problema prilikom provođenja mehanizma za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini.

''Najveći problem je nezaposlenost, potom nejednako vrednovanje rada žena kao muškaraca'', navodi Borjanka Krsmanović, koja je zaposlena u Općini Sokolac.

Kaže kako to prepoznaje i u svom radu.

''Vjerujte nikada nisu rezultati rada žene prepoznati kao rezultati rada muškarca. To je veoma primjetno i nažalost  to je negdje u svijest ovog društva, što je problem, to se nikada nije promijenilo. To je sociološki problem'', smatra Krsmanović.

Već dvanaest mjeseci Savez općina i gradova Republike Srpske zajedno sa Savezom općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine rade sa predstavnicima lokalnih zajednica na mapiranju koji su to odgovarajući alati, a koji se najmanje koriste ili su najmanje djelotvorni za integriranje ravnopravnosti spolova u radu jedinica lokalne samouprave. Kako kaže projekt menadžer Saveza općina i gradova RS, Predrag Pajić, stanje je bolje u odnosu na period od prije deset godina.

''Mi imamo napredak. Jednostavno, nismo imali određene dokumente , nismo imali određene komisije, sada ih imamo, to je zaista veliki napredak, ali to ne znači da nije neophodno provoditi dalju edukaciju i jačanje kapaciteta osoba na lokalnoj razini'', kaže Pajić.

Rodna ravnopravnost je jedan aspekt koji se prožima kroz sve sfere društvenog života koje se odvijaju na lokalnoj razini i kroz sve aktivnosti koje Savez općina i gradova provodi u suradnji sa svojim članicama.

Pajić navodi kako su zajedničkim radom došli do preporuka koje su općeg karaktera i koje su primjenjive na sve gradove i općine, koje kroz obavljanje svojih nadležnosti ovaj aspekt svakako moraju uključiti.

''Jedna od preporuka je izrada lokalnih gender akcijskih planova , to je ujedno i obaveza lokalnih zajednica, a ono što je još važnije je korištenje jednog takvog dokumenta kao alata provodeći ga kroz godišnje planove. Borimo se da planovi kao dokumenti ne bude nešto što postoji, što postoji u ladicama pojedinih službenika, nego jednostavno bude alat onih koji provode aktivnosti na lokalnoj razini'', objašnjava Pajić.

Tijekom jednogodišnjeg zajedničkog rada, Savezi oba entiteta zajedno s predstavnicima lokalnih zajednica uočili su da mnoge općine imaju formirane Komisije/Odbori za ravnopravnost spolova, ali da nemaju redovne sastanke, te kada se uspostave često funkcioniraju kao ''prazni sistemi''.

''Naša iskustva su manje-više, zadnjih godina pozitivna, naravno pomaka ima, ali još uvijek ima mnogo toga da se radi kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti. Trenutno bih navela posebno djelovanja komisije za ravnopravnost spolova, jer u većini općina pokazalo se da one postoje samo formalno, ali da nisu dovoljno aktivne'', navodi Umihana Krličević-Omerović, zaposlenica u Opštini Doboj-Jug.

Lokalne razine vlasti, odnosno općine su najbliži građanima i građankama. Ovaj nivo vlasti donosi odluke koje se najviše tiču života građana. Iz tog razloga, formiranje i efikasnost  Komisija za ravnopravnost spolova je najznačajniji institucionalni mehanizam za uspostavljanje rodne ravnopravnosti.

''Jako je bitno formiranje komisije za ravnopravnost spolova i jako je bitno da u toj komisiji budu i predstavnici nevladinog sektora i eksterni članovi, kao i općinski vijećnici odnosno odbornici. Značaj komisije za ravnopravnost spolova se ogleda prije svega u praćenju poziva i projekata Gender centara Vlade Republike Srpske i Federacije BiH, kao i ostalih aktivnosti nevladinih organizacija'', objašnjava Borjanka Krsmanović, službenica u Opštini Sokolac.

Tijekom 2020. i 2021. godine, Savez općina i gradova Federacije BiH i Savez opština i gradova Republike Srpske, zajedno sa 14 općina/gradova, radili su na analizi efikasnosti mehanizama za rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou, sa posebnim fokusom na održivi razvoj ''postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojaka''. Kroz taj proces, a iz perspektive rada jedinica lokalnih samouprava, izrađene su preporuke za unapređenje primjene alata za rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou.

Načini, modeli i mehanizmi unaprjeđenja rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednicama obuhvaćeni su u serijalu preporuka, koji je 15.12. 2021. na Jahorini prezentiran sudionicima u okviru konferencije ''Preporuke za unapređenje primjene alata za rodnu ravnopravnosti na lokalnom nivou'' . 

Ključni prijedlozi za unaprjeđenje efikasnosti alata za rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou definirani su u četiri oblasti, od institucionalnih mehanizama, unapređenje vidljivosti problema i aktivnosti iz oblasti rodne ravnopravnosti, unapređenje organizacije, upravljanja i upotrebe podataka razvrstanih po spolu, te suradnja za rodnu ravnopravnost iz perspektive rada jedinica lokalne samouprave. Integriranje rodne ravnopravnosti u institucionalni okvir i politike lokalnog nivoa vlasti, predstavlja zakonski definiranu obavezu lokalnih samouprava u oba bh. entiteta.

Konferencija je održana u sklopu projekta ''Jačanje uloge Saveza općina i gradova u Bosni i Hercegovini'' koje provode Savez općina i gradova Federacije BiH i Savez općina i gradova Republike Srpske, u suradnji sa Savezom lokalnih vlasti i regije Švedske SALAR i strateškim partnerom Švedskim međunarodnim centrom za lokalnu demokraciju (ICLD), te uz zajedničku podršku ambasada Švedske i Švicarske.