Pogledajte kako je građen most iznad Omiša

Omiška obilaznica obuhvaća dionicu Dugi Rat – Omiš istok, a na njoj će se nalaziti 7 vijadukata, 4 tunela i most Cetina. U novoj epizodi Koordinacije pogledajte kako je građen most te zašto se traže rješenja kojima će se optimalno raspodijeliti promet na području Splita i okolice, piše portal Profitiraj.

Pročitajte još

Novi penali zbog kašnjenja dionice Počitelj - Zvirovići

Desetljećima očekivan most Cetina konačno je spojen. Nalazi se na visini od 70 metara između tunela Omiš i Komorjak, dugačak je 216 metara, a u njegovu izgradnju utrošeno je 1280 tona čelika. Različite visine krakova mosta izazivale su sumnju javnosti, no po prvi puta je upotrijebljena tehnika potiskivanja promjenjivog poprečnog presjeka.

''Na sredini mosta presjek visine je 2,5 metra, dok je na ležajevima unutar tunela presjek visine 6,5 metara'', govori Tomislav Cvetko, direktor Sektora za razvoj i strateško planiranje iz Hrvatskih cesta.

Zbog specifičnog položaja u kanjonu, most Cetina jedan je od najzahtjevnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj.

''U kanjonu kontinuirano djeluje vjetar, zato smo tehnikom potiskivanja nastojali minimalizirati radove u kanjonu, dok smo sve preostale radove izvodili u tunelima širine 8 metara'', govori voditelj projekta Tonči Musulin iz tvrtke Strabag.

U prvoj fazi izgradnje mosta, elementi su rezani i predmontirani u talijanskoj tvornici koja je patentirala tehniku potiskivanja. Zato je sama tvrtka Maeg Construzioni bila zadužena za izvođenje tog dijela radova na gradilištu iznad Omiša.

''Svi segmenti mosta dužine su 12 i širine do 2,5 metra kako bi bili lakše transportirani kamionima. S obzirom da se kamion unutar tunela nije mogao okrenuti, često je vozio unatrag i do 2 kilometra'', dodaje Musulin.

Most je spojen, a dio je brze ceste Split-Omiš, multimodalne platforme splitske aglomeracije čiji je cilj rasteretiti državnu cestu D8, odnosno Jadransku magistralu. Ukupna planirana dužina je 21,5 km, a vrijednost investicije je 332 milijuna eura.

''Izazova u gradnji na omiškom području bilo je mnogo. Nakon različitih atmosferskih prilika dolazi do ispiranja materijala koji vežu kamenje pa padaju nestabilni kameni blokovi. Zato su nam u pomoć priskočili alpinisti koji su uklanjali kamenje, zatvorili smo i cestu za javnost kako bismo sigurno izveli radove i probili tunel Komorjak'', ističe Cvetko.

Na splitskom poluotoku živi više od 160 000 stanovnika, a u prometu cirkulira i do 90 000 vozila. Ljeti se ta brojka povećava za 20 000 turista koji svakodnevno dolaze u Split.

''Uz most Cetina koji će biti otvoren za javnost do kraja 2023., očekuje se realizacija i drugih rješenja koja će u budućnosti rasteretiti promet u Splitu i okolici. Gradska luka i kružno raskrižje Vranjic samo su neke od predloženih lokacija na kojima je nužno smanjiti gužve. Otkako nema urbanističkog zavoda u Splitu, čini mi se da nedostaje zajedničkog planiranja i upravljanja prometom'', govori Dražen Cvitanić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.