Podaci o broju blokiranih računa samo su kumulativni brojevi koji ništa ne kažu?

Zaključno sa 30. studenog ove godine, u BiH su bila blokirana 103.884 računa gospodarskih subjekata, što je povećanje za čak 630 u odnosu na mjesec ranije, kada je evidencija Centralne banke (CB) BiH pokazala da broj blokiranih računa iznosi 103.254.

Koliko god ovaj broj djeluje zabrinjavajuće, stručnjaci ističu kako to nikako ne može biti realan prikaz stanja, jer se radi o podacima koji se akumuliraju godinama i sigurno je da je dio firmi već odavno stavio katanac na bravu, pa se ne može točno znati koliko je gospodarstvenika u ovom trenutku zaista u stvarnom problemu, pišu Nezavisne.

A prateći podatke CB BiH, trenutno 56.568 kompanija ima blokiran bar jedan račun, što je, kako su naveli, za 161 gospodarski subjekt više u odnosu na prethodni mjesečni podatak.

"I u ovom mjesečnom izvješću o blokiranim računima u registru transakcijskih računa Centralne banke, koji sadrži 4.186 stranica ili za 27 više u odnosu na prethodni mjesec, navedena su pravna lica iz različitih oblasti - privredna poduzeća, agencije, udruženja, općine, zadruge, sportske i zdravstvene organizacije te subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima", stoji u obrazloženju CB BiH.

Ekonomist Slaviša Raković kaže kako u ovoj priči, prije svega treba shvatiti da registar računa sa CB BiH nije pravi i operativan registar računa kao što je to, na primjer, u Narodnoj banci Srbije, gdje se vrše i blokade računa i prinudne naplate.

"Ovdje se radi više o evidenciji i ona se nikada ne čisti. Znači, ovo je akumulirani broj računa otkako CB evidentira, nikada nije čišćen, jer nema dokumentiranog slijeda koji bi omogućio da se to vjerodostojno čisti. Ja nemam predstavu kakva je realna slika ovdje. Prije nekih šest ili sedam godina, bilo je nekih 60.000 računa. Kao što vidite, ništa to ne znači, to se samo nakupilo. Većina subjekata koji su tada bili blokirani vjerojatno da više i ne postoji. S obzirom na to kakav nam je Zakon o likvidaciji i stečaju, sigurno je da pola tih što je blokirano postoji, ali u mrtvom stanju", pojašnjava on.

Ističe kako se u broju od 630 ne zna odnosi li se to na broj poslovnih subjekata ili samo na broj blokiranih računa.

"Jedna tvrtka može imati pet računa, pa da svih pet bude blokirano. To je prva stvar. Drugo, sve ovo je tipično, blokade računa su oblik prinudnog izvršenja obveza, a vjerujem da je tu možda bilo i dobrovoljne blokade tako da to nije ništa neuobičajeno ili nešto što bi nam sada reklo neki podatak o zdravlju našeg gospodarstva", kaže Raković.

Pročitajte još

103.884 blokirana računa firmi u BIH

Na već spomenuto zdravlje gospodarstva, ovaj stručnjak navodi i da u BiH postoji zdrav dio poslovnog svijeta, ali i onaj sporni dio.

"To je siva zona, dio gdje razni lopovi, neuspješni mešetari, operiraju s registriranim firmama bez adekvatnih sredstava i normalno da u okviru tog poslovanja vrlo brzo dođe do problema i ovakvih dešavanja", navodi Raković.

Na pitanje može li se to riješiti, odgovara kako bi svaka politika trebala gledati u pravcu toga kako da olakša život građanima, ali i gospodarstvenicima.

Konkretno u ovom slučaju, kaže, trebalo bi da se redefinira uloga CB BiH.

"A to znači da se ona uopće ne bavi ovim registrom, pa da to rade APIF-i, kao što je bilo ranije. Ili da CB preuzme jaču ulogu koja se sastoji u tome da imamo glavni račun i sporedne račune, blokadu računa preko Centralne banke BiH. Ali to bi vjerojatno podrazumijevalo i izmjene Zakona o Centralnoj banci BiH", navodi on, sve zaključujući riječima:

"S obzirom na političko stanje ovdje, teško je zamisliti da će se nešto promijeniti. Rješavanje tih statističkih problema, evidencija o blokiranim računima, vođenja registara firmi, registara likvidacije i stečaja u suštini odmaže u tome kako promatramo gospodarstvo. Zato oni koji koriste ovaj broj računa da pokažu da je nešto loše, nemaju temelj za to, ali nemaju ni osnova pokazati da je nešto dobro."