Pandemija vratila bh. ekonomsku politiku na postavke iz SFRJ
Posljednja odluka Vlade Federacije BiH da ogranični rast cijena kroz fiksiranje marži već je viđena u ovoj pandemiji, ali je starije generacije podsjetila na život u vrijeme bivše Jugoslavije, kad su cijene bile planski definirane.
Sustav zakonom regulirane marže za maloprodaju i veleprodaju u Jugoslaviji je bio zakonom reguliran i određen prema različitim grupacijama. Tako je prehrana imala jednu maržu, tekstil drugu, kod maloprodaje bilo npr. 31,4 posto, za veleprodaju osam posto, prisjeća se ekonomski analitičar Draško Aćimović.
"To je stvaralo zdravu konkurenciju i onemogućavalo špekulacije na teret kupca. Mogućnost slobodnog formiranja cijena je problematična za zemlje poput BiH jer se zbog neregulisanja podrške domaćim proizvođačima i definiranjem kriterija kvalitete, otvorio put za robe niske kvalitete koje se prodaju s ekstremno visokim profitom", kaže Aćimović za Klix.ba.
Uvođenje zakonske regulative od ogromne je važnosti za građane, dodaje on, posebno uz posebne mjere podrške za pokretanje vlastite proizvodnje. Moglo bi se pomoći i u smanjivanju cijena, povećanju zaposlenosti kao i smanjenju ovisnosti o uvozu. Mjera ograničavanja marže je bila zakonski regulirana u Jugoslaviji i držala je stabilnim sustav formiranja cijena za krajnje korisnike, naglašava analitičar, ali to ipak ne znači da će federalni set mjera dati rezultat.
"Mjera koju vlast želi da uvede je jako neodređena i nije jasno na osnovu čega će moći točno definirati i kontrolirati visinu marže, a posebno ako je to ad hoc mjera koja neće biti regulirana zakonom. Sve što se ne definira precizno, zakonima, otvara prostor za špekulacije i stvara mogućnost za protežiranje određenih skupina dobavljača", upozorava Aćimović.
Sličnu mjeru Vlada FBiH imala je na početku pandemije, a rezultat je bio izražen kroz stabiliziranje cijena koje su u prvim tjednima korona-krize divljale.
