Pandemija dovela u pitanje povećanje potrošnje za obranu članica NATO-a

Gospodarski šok pandemije koronavirusa vjerojatno će dovesti u pitanje NATO-ovo ciljano povećanje potrošnje za obranu na dva posto BDP-a na kojemu inzistira američki predsjednik Donald Trump, ocjenjuju analitičari.

Budući da se zbog krize očekuje pad BDP-a zemalja članica, ako potrošnja za obranu ostane ista, ona bi se povećala u postotnom smislu, no analitičari ocjenjuju da bi zbog drugih prioriteta zemlje NATO-a najviše pogođene koronavirusom, poput Italije i Španjolske, mogle znatno smanjiti obrambeni proračun.

Dogovoren nakon ruske aneksije Krima 2014., cilj povećanja potrošnje za obranu na dva posto BDP-a podržao je Trump i prošle godine u Londonu priredio ekskluzivan ručak za one saveznike koji su ga postigli.

NATO-ovo godišnje izvješće iz ožujka pokazuje da je, po procjenama, devet zemalja, uključujući SAD, postiglo taj cilj 2019., dok neki drugi veliki saveznici poput Francuske i Turske na zaostaju puno.

I dok su NATO-ovi vojnici na prvoj liniji odgovora na koronavirus u Europi, dopremajući medicinsku opremu zrakoplovima i pomažući u izgradnji improviziranih bolnica, očekivana duboka recesija srezat će mnoga svjetska gospodarstva. To znači da će potrošnja za obranu rasti kao postotak BDP-a ako ona ostane na sadašnjim razinama.

Njemačka potrošnja za obranu od 1,35 posto BDP-a, koliko trenutačno iznosi, mogla bi se na primjer približiti 1,7 posto, rekao je Carlo Masala, profesor međunarodne politike na Bundeswehrovu sveučilištu u Muenchenu.

Njemačka potrošnja za obranu bolna je točka za Trumpa.

„Države će napredovati prema NATO-ovu cilju bez povećavanja proračuna za obranu, isključivo zahvaljujući činjenici da njihovi BDP-i padaju. Vidjet ćemo potpuni paradoks, neočekivani efekt”, rekao je Masala, stručnjak za vojna pitanja.

Godine 2015., Grčka je nesmotreno povećala potrošnju za obranu, u trenutku kada je njezina dužnička kriza izazvala naglu gospodarsku kontrakciju.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg javno je pozvao saveznike da ustraju kada je riječ o ostvarivanju zacrtanog cilja.

Odgovarajući na pitanje s tim u vezi ovaj tjedan, rekao je za Reuters da bi fokus sada trebao biti na tome da se medicinsku opremu dopremi onima kojima je potrebna.

Dužnosnici NATO-a kažu da će se o izračunima potrošnje za obranu moći govoriti tek kada ova zdravstvena kriza prođe.

No diplomati i stručnjaci očekuju da će se proračuni za obranu također smanjiti, s obzirom na to da je obrana često jedan od prvih sektora koje se reže u krizi.

Dvojica visokih NATO-ovih diplomata kazala su Reutersu da u Savezu shvaćaju da se ne može očekivati da će Italija i Španjolska, saveznici koji su najteže pogođeni pandemijom i već ionako manje izdvajaju za obranu, ostvariti cilj od dva posto.

„Postoji granica do koje možemo biti opsjednuti s dva posto”, rekao je jedan diplomat. „To je politički korisno za Trumpa, ali nije jasno je li ekonomski izvedivo.”

Od 2017. Trump opetovano optužuje saveznike u NATO-u da ne troše dovoljno za obranu, tvrdeći da neki duguju „goleme iznose”. Nedavno je kazao da su oni saveznici koji manje troše „delinkventi”.

Članice NATO-a u Europi, Turska i Kanada trebale bi od 2016. do 2024. za obranu potrošiti ukupno 400 milijardi američkih dolara, po zadnjem godišnjem izvješću NATO-a.