Pada Euribor – Kada će pasti kamate?

Europska centralna banka (ECB) je prošlog mjeseca počela obarati kamatne stope, a upravo s njima počele su se snižavati i stope Euribora koje izravno utječu na kreditnu stabilnost, piše Bloomberg.

Obveze banke

Iako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije ni eurozone, naše financijsko tržište nije previše izolirano od europskih trendova. Mnoge banke u BiH vezuju svoje varijabilne kamatne stope za Euribor, što znači da promjene ove stope izravno utječu na cijenu kredita u našoj zemlji.

Kada je konkretno riječ o kreditima u BiH, ovakva odluka Europske centralne banke da smanji referentnu kamatnu stopu za 0,25 posto može utjecati samo na one kredite kod kojih su banka i korisnik ugovorili promjenjivu kamatnu stopu koja je vezana za Euribor, kazali su za Bloomberg Adriju iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

"Ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, banka je dužna o svakoj izmjeni kamatne stope obavijestiti korisnika u pisanom ili elektronskom obliku i to prije početka primjene izmijenjene stope, odnosno periodično, u skladu s ugovorom i u tom obavještenju navesti datum od kada se primjenjuje izmijenjena stopa. Pored obavještenja, banka mora korisniku besplatno dostaviti i novi otplatni plan, koji uvijek mora biti dostupan za vrijeme trajanja ugovornog odnosa", pojasnili su.

Kada je riječ o učestalosti mijenjanja visine kamatne stope, kod banaka u Republici Srpskoj je takva da se ista najčešće mijenja dva puta godišnje, a u svakom slučaju u skladu s ugovorenim usklađivanjem s visinom Euribora (šestomjesečni i dvanaestomjesečni).

Kome će se smanjiti kamate?

Iz Agencije za bankarstvo RS su naveli da je bankarski sektor Republike Srpske stabilan, visokokapitaliziran, likvidan i profitabilan, te da je stabilnost sačuvana i mjerama koje je ova agencija donijela.

Među tim mjerama su Odluka o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa iz rujna 2022. godine, kao odgovor na eventualni rast kamatnih stopa, kao i Odluka o dopuni odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa iz travnja 2023. godine.

Njihov rezultat je u tome da rast kamatnih stopa u domaćem bankarskom sektoru bude na nižoj razini u odnosu na onaj koji je Europska centralna banka provodila u nekoliko navrata.

Jasno je da smanjenje Euribora ne znači automatsko smanjenje rata za sve korisnike kredita. 

Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH za Bloomberg Adriju su također potvrdili da će smanjenje kamatnih stopa biti vidljivo samo kod kredita kod kojih je banka u proteklom periodu povećala kamatu u punom iznosu promjene vezane za Euribor stope i kod kredita kod kojih će Euribor stopa pasti na dva posto ili niže.

Maksimum Euribora

Ono što je, kako kažu, važno napomenuti jeste da ovi krediti nemaju značajan udio na tržištu Federacije BiH.

Primjena Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa produžena je do kraja ove godine, čime se potiče upravljanje rizicima i zaštita domaćeg tržišta u periodu očekivanog ekonomskog oporavka.

"Usklađivanje niže referentne kamatne stope ECB-a je imalo posebnog efekta na kretanje Euribor stopa, posebno onih šestomjesečnih i 12-mjesečnih. Primjera radi, šestomjesečni Euribor je 18. listopada 2023. dostigao svoj maksimum 4,143 posto, dok je 24. lipnja ove godine iskazana stopa bila 3,661 posto", kazali su iz Agencije za bankarstvo FBiH te podsjećaju da su u Evropskoj uniji i eurozoni i dalje prisutni primarni uzroci poremećaja i potrebe za restriktivnom monetarnom politikom. 

Shodno ovome, očekuju da se značajnije smanjenje referentnih kamatnih stopa, koje određuje ECB, neće desiti prije 2025. godine ili kasnije.

Oprez

Ekonomski poremećaji iz 2022. godine rezultirali su oštrim rastom stope inflacije i na našem tržištu. Za razliku od tržišta na kojima su korijeni inflacije imali vezu s ranijim makroekonomskim i monetarnim politikama (monetarnom ekspanzijom ili tzv. "štampanjem novca", u slučaju BiH, može se govoriti o "uvezenoj inflaciji" koja je vođena cijenama strateških dobara, energenata i hrane. 

Kako su kazali, Agencija za bankarstvo FBiH je oprezno procjenjivala specifičnosti naše ekonomije i potrebu upravljanja efektima i rizicima koji bi se na naše tržište mogli prenositi i putem rasta razina referentnih kamatnih stopa. 

Privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa koje je uspostavila Agencija za bankarstvo FBiH u suradnji s Agencijom za bankarstvo RS, izbjegnuti su širi poremećaji i rizici naglog rasta kamatnih stopa na našem tržištu. 

"Kada govorimo o prosječnim razinama kamatnih stopa, dosadašnje promjene su se bilježile na kreditima koji su ranije ugovoreni s varijabilnom kamatnom stopom. Prosječne kamatne stope za nove kreditne plasmane održavale su se stabilnim u proteklih pet godina. Za kredite s ugovorenom varijabilnom kamatnom stopom, u velikoj većini slučajeva, a uvažavajući privremene mjere Agencije za bankarstvo FBiH, banke su se odlučivale za izbjegavanje povećanja kamatnih stopa preko dva posto ili 200 baznih poena", pojašnjavaju. 

Ovim načinom je ograničen ili izbjegnut puni prijenos rasta Euribor stopa na naše tržište i za kredite koji su ugovoreni s varijabilnom kamatnom stopom vezanom za Euribor stope.

Pad kamata

Prema mišljenju većine analitičara, pad kamata bi trebalo da bude postupan, a Euribor stope bi sljedećeg ljeta mogle biti niže za oko jedan procentni poen.

Analitičari koje je anketirao Bloomberg su predvidjeli da bi tromjesečni Euribor na kraju drugog kvartala mogao da iznosi 2,67 posto (srednja vrijednost), što bi bio pad od oko 100 baznih poena u odnosu na trenutnih 3,7 posto.

Sličnu procjenu ima i Artem Kochnev, ekonomista na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji tromjesečni euribor vidi na 2,7 posto u drugom kvartalu sljedeće godine.

Predsjednica Europske centralne banke (ECB) Christine Lagarde na nedavno održanom sastanku centralnih bankara u Sintri u Portugalu je kazala da nas čekaju neizvjesnosti u pogledu inflacije, naročito po pitanju spoja plaća, profita i produktivnosti. Ostaje i pitanje novih mogućih poremećaja na strani ponude. Dodala je i da treba vremena kako bi se ECB uvjerila da su rizici od više inflacije nestali.

Na strpljenje je pozvao i član Vijeća guvernera Madis Muller, koji je rekao da bi ECB do kraja godine mogla da ponovo smanji kamate, ali da centralni bankari ne bi trebalo da žure.

"Treba da budemo strpljivi i da radimo postupno jer su bazna inflacija i inflacija u uslužnom sektoru i dalje visoke", rekao je centralni bankar iz Estonije.

Indikator za cijene

Euribor stope se smatraju najvažnijim referentnim kamatnim stopama na europskim novčanim tržištima. Općenito, ove kamatne stope pružaju osnovu ili se koriste kao indikator za cijene i kamatne stope svih vrsta financijskih proizvoda, što uključuje i kredite. U praksi, kredit ili depozit može biti ugovoren s varijabilnom kamatnom stopom čija se promjena (varijabilnost) veže za neku referentnu kamatnu stopu iz spektra Euribor, odnosno, na stanje Euribor stopa na određene ugovorene datume ili periode. 

Osim što ukazuju na dnevno stanje europskih novčanih tržišta, Euribor stope su u snažnoj korelaciji s promjenama referentnih stopa koje određuje Europska centralna banka (ECB).

Od pet dostupnih Euribor stopa, ugovori se najčešće vežu za "šestomjesečni" ili "dvanaestomjesečni" Euribor. Promjene Euribor stope imaju efekte samo na važeće ugovore koji su u momentu sačinjavanja vezani za neku od raspoloživih stopa.

Promjene, povećanja ili smanjenja Euribor stopa, nemaju efekte na ugovore s fiksnim kamatnim stopama ili ugovore koji su vezani za druge referentne stope.