Od 1.169 do 2.278 KM: Koji sektori u BiH najbolje plaćaju radnike?

Od 1.169 do 2.278 KM iznose polugodišnji prosjeci neto plaća u Bosni i Hercegovini ove godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Koje djelatnosti imaju najniže prosječne plaće u BiH?

Prema njihovim podacima, na dnu ljestvice plaća nalaze se zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo), s prosječnom neto plaćom od 1.169 KM.

Njihove plaće slijede one u građevinarstvu, koje su prema polugodišnjem prosjeku iznosile 1.305 KM. Plaće u trgovini na veliko i malo te sektoru popravka motornih vozila i motocikala iznosile su 1.374 KM, a u prerađivačkoj industriji 1.387 KM.

Prema polugodišnjem prosjeku plaća, u poslovanju nekretninama isplaćeni neto iznos bio je 1.449 KM. Samo četiri marke više iznosile su plaće u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova.

U području administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti plaće su iznosile 1.458 KM, a u prijevozu i skladištenju 1.459 KM.

Za marku više iznosile su plaće u sektoru opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, upravljanja otpadom i djelatnosti sanacije okoliša, kao i u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije.

U sektoru obrazovanja polugodišnji prosjek bio je 1.672 KM, u ostalim uslužnim djelatnostima 1.704 KM, a u vađenju ruda i kamena 1.874 KM.

U kojim sektorima su plaće najveće?

U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima plaća je iznosila 1.954 KM, a u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji polugodišnji prosjek bio je 2.063 KM.

Iznos polugodišnjeg prosjeka plaća u BiH u sektoru javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja bio je 2.113 KM, a dvije marke više u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite.

Najveći prosjek plaća bio je u sektoru financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja, i to 2.222 KM, dok su najviše novca primali zaposleni u sektoru informacija i komunikacija – 2.278 KM.

Što podaci govore o tržištu rada u BiH?

Igor Gavran, ekonomist, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe kako bi medijalna plaća bila bolji pokazatelj stvarnog stanja i bolje prikazivala primanja većine zaposlenih, međutim, kako dodaje, i ovi podaci mnogo toga jasno pokazuju.

"Primjerice, pokazuju koliko su neistinite tvrdnje mnogih poslodavaca da nam je potreban uvoz radne snage jer 'naši ljudi neće raditi'. Naime, kompanija s najvećom dobiti u BiH je u sektoru trgovine, a vidimo da tu enormnu dobit dobrim dijelom ostvaruje i iskorištavanjem radnika jer su među najmanje plaćenima. Također, sektor u kojem su cijene najapsurdnije u BiH, nekretnine, ima relativno niske plaće, a sramotno niske plaće u području građevinarstva pokazuju koliko su niski troškovi izgradnje tih nekretnina koje se potom prodaju za sulude iznose", navodi Gavran.

On dodaje kako su nesrazmjerno viša primanja u području javne uprave, gdje su uvjeti rada najbolji, a učinkovitost vrlo često najniža.

Zašto su plaće najniže upravo u sektorima kojima nedostaje radnika?

Na pitanje zašto su plaće najniže upravo u ugostiteljstvu, građevinarstvu i trgovini, sektorima u kojima je potražnja za radnicima velika, Gavran ističe kako je na to najbolje odgovoriti preokretanjem pitanja.

"Potražnja za radnicima u ovim sektorima velika je upravo zato što su plaće najniže. I zapošljavaju se strani radnici sve masovnije te se stvara pritisak da se još više olakša njihov uvoz jer poslodavci u ovim sektorima ne žele adekvatno platiti rad svojih zaposlenika. Cijene u ugostiteljstvu, barem u Sarajevu, doslovno i bez pretjerivanja vrlo su često približne ili iznad onih u Tokiju. A jesu li radnici plaćeni kao oni u Tokiju? Jesu li porezne stope ili zakupnine više nego u Japanu? Naravno da nisu", kaže Gavran.