Plaćaju državi, a nemaju osiguranje: Freelanceri u BiH za mirovinu i zdravstvo moraju tražiti druga rješenja

Dok iz svojih domova u Bosni i Hercegovini rade za klijente iz cijelog svijeta, freelanceri jednu stvar znaju sigurno, država zna da postoje i da im treba naplatiti porez.

No, kada se postavi pitanje što za taj novac dobivaju zauzvrat, stvari postaju znatno kompliciranije.

Drugim riječima, freelancer u Federaciji BiH može imati poreznu obvezu prema državi zbog prihoda koje ostvaruje radeći za inozemnog naručitelja, može imati obvezu plaćanja zdravstvenog doprinosa, a istodobno mora posebno rješavati pitanje zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Kako bismo razjasnili ovu situaciju i dobili jasniju sliku o tome koja prava i obveze imaju freelanceri u BiH, odlučili smo odgovore potražiti kod nadležnih institucija, Porezne uprave Federacije BiH i Federalnog zavoda za MIO/PIO.

Porezne obveze freelancera u BiH 

Na pitanje koje porezne obveze imaju freelanceri u Federaciji BiH koji ostvaruju prihode iz inozemstva, iz Porezne uprave Federacije BiH pojasnili su da su njihove obveze jasno propisane, a obuhvaćaju porez na dohodak, zdravstveni doprinos i prijavu prihoda.

"Zakonski okviri koji reguliraju oporezivanje prihoda freelancera u Federaciji Bosne i Hercegovine su Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak. U skladu s važećim propisima, djelatnost freelancera spada u povremene samostalne djelatnosti na koje se plaća porez na dohodak po stopi od 10%. Kada freelancer ostvaruje prihode iz inozemstva, obvezan je sam obračunati i uplatiti porez na dohodak po stopi od 10%, i doprinose za zdravstveno osiguranje po stopi od 4%”, pojasnili su iz Porezne uprave FBiH za Bljesak.info.

Dodali su kako je freelancer prihod iz inozemstva dužan prijaviti u roku od pet dana putem obrasca AMS-1035, uz dokaz o eventualno plaćenom porezu u inozemstvu. 

"Pored toga, freelancer je dužan nadležnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH podnijeti Obrazac AMS- 1035 – Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inozemstva, i to u roku od pet dana od ostvarivanja prihoda. Uz Obrazac AMS-1035 potrebno je dostaviti i dokaz o eventualno plaćenom porezu na dohodak u inozemstvu, kako bi se, u skladu s važećim propisima i međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, moglo ostvariti pravo na izbjegavanje dvostrukog oporezivanja", kazali su. 

Što pokazuju službene brojke?

Na pitanje postoji li podatak o broju freelancera u evidencijama Porezne uprave FBiH, iz Porezne uprave su pojasnili kako freelanceri nisu izdvojeni kao posebna kategorija poreznih obveznika. 

"U Poreznoj upravi Federacije BiH freelanceri nisu izdvojeni u posebnu kategoriju poreznih obveznika tako da podatak o broju podnesenih prijava po osnovu Obrasca AMS-1035 sadrži podatak o ukupnom broju podnesenih prijava od svih fizičkih osoba, građana koji su ostvarili dohodak iz inozemstva po bilo kojem osnovu, a ne samo broj podnesenih prijava od tzv. 'Freelancera'", istaknuli su.

Službene evidencije Porezne uprave FBiH pokazuju da je broj podnesenih obrazaca AMS-1035 u 2026. godini zasad manji nego godinu ranije. 

"Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH u 2025. godini podneseno je 2.821 obrazaca AMS-1035 (Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inozemstva), a u 2026. godini 1.528 obrazaca AMS-1035", rekli su.

Tko je nadležan za rješavanje prava freelancera u FBiH?

Na pitanje postoje li inicijative za jasnije zakonsko definiranje statusa freelancera, iz Porezne uprave FBiH su istaknuli da za eventualne izmjene propisa nisu nadležni. 

"Pitanja koja se odnose na eventualne inicijative za izmjene ili dopune zakonskih propisa, uključujući jasnije definiranje statusa freelancera u poreznom sustavu Federacije BiH, u nadležnosti su zakonodavnih tijela koja predlažu i donose propise, prvenstveno Federalnog ministarstva financija, odnosno Vlade Federacije BiH i Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Porezna uprava Federacije BiH je izvršno tijelo u čijoj nadležnosti je primjena i provođenje poreznih propisa koje usvoje zakonodavna tijela", pojasnili su. 

Najviše nedoumica oko poreza i prijava 

Kada je riječ o najčešćim nedoumicama freelancera, iz Porezne uprave FBiH naveli su da im se oni najviše obraćaju upravo zbog pitanja vezanih uz porezne obveze i prijavu prihoda iz inozemstva.

"Freelanceri se Poreznoj upravi Federacije BiH najčešće obraćaju zbog pojašnjenja poreznih obveza koje proizlaze iz ostvarivanja prihoda iz inozemstva. Njihova pitanja uglavnom se odnose na način obračuna i uplate poreza na dohodak i doprinosa, rokove za izvršavanje poreznih obveza, podnošenje Obrasca AMS-1035, kao i primjenu propisa u slučajevima kada je porez na isti prihod već plaćen u inozemstvu", istaknuli su.

Dodali su i da Porezna uprava Federacije BiH u okviru svojih nadležnosti poreznim obveznicima pruža potrebne informacije i stručna pojašnjenja radi pravilne primjene važećih poreznih propisa. 

Napomenuli su kako se na internet stranici Porezne uprave Federacije BiH nalazi i Opće porezno mišljenje (stav) u vezi freelancera, koje je izdalo Federalno ministarstvo financija, a u kojem se mogu pronaći informacije vezane uz freelancere.

Što je sa stažom? 

Na pitanje kako je moguće da freelancer ima porezne obveze prema državi, a istodobno nema automatski status osiguranika u mirovinskom sustavu, iz Federalnog zavoda MIO/PIO pojasnili su da je status osiguranika uređen posebnim zakonskim odredbama. 

"Status osiguranika u sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine uređen je Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Krug osoba koje imaju status osiguranika u obveznom osiguranju propisan je odredbama članaka 9., 10. i 11. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, dok je člankom 16. propisano da se status osiguranika u obveznom osiguranju stječe podnošenjem prijave u Jedinstveni sustav koju je podnio obveznik uplate doprinosa, a prestaje podnošenjem odjave”, pojasnili su za Bljesak.info.

Napomenuli su da pitanja koja se odnose na porezne obveze freelancera nisu u nadležnosti Federalnog zavoda MIO/PIO, već su za tumačenje propisa iz oblasti poreza nadležni Porezna uprava Federacije BiH i Federalno ministarstvo financija. 

Mirovinski staž je moguć, ali uz dodatnu mjesečnu uplatu 

Iz Federalnog zavoda MIO/PIO su pojasnili da osobe koje nisu osigurane po obveznoj osnovi mogu ostvariti status dobrovoljno osigurane osobe, ali uz ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta.

"Osoba koja nije osiguranik u obveznom osiguranju može se osigurati na dobrovoljno osiguranje. Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju, uređuje se i institut dobrovoljnog osiguranja. Uvjeti za uključivanje u dobrovoljno osiguranje propisani su člankom 19. kojim je regulirano stjecanje statusa dobrovoljno osigurane osobe, dok su člankom 21. uređeni osnovica, trajanje i druga pitanja u vezi s dobrovoljnim osiguranjem”, kazali su. 

Objasnili su postupak za ostvarivanje dobrovoljnog osiguranja te tko na njega ima pravo. 

"Postupak za ostvarivanje dobrovoljnog osiguranja pokreće se podnošenjem zahtjeva Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje, čime se od dana podnošenja zahtjeva stječe status dobrovoljno osigurane osobe.

Pravo na dobrovoljno osiguranje može ostvariti osoba koja:

• nije osiguranik u obveznom osiguranju niti je korisnik mirovine,
• ima prebivalište u Federaciji Bosne i Hercegovine ili Brčko Distriktu Bosne i

Hercegovine,

• državljanin je Bosne i Hercegovine,
• ima opću zdravstvenu sposobnost,
• starija je od 15, a mlađa od 65 godina.

Dodali su i da se opća zdravstvena sposobnost dokazuje liječničkim uvjerenjem, što je jedan od zakonskih uvjeta za stjecanje statusa dobrovoljno osigurane osobe. 

Cijena ulaska u mirovinski sustav

Kada je riječ o trošku dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, iz Federalnog zavoda MIO/PIO naveli su kako je mjesečni iznos doprinosa za 2026. godinu utvrđen na temelju službeno objavljene osnovice. 

"Osnovica za izračun dobrovoljnog osiguranja za 2026. godinu objavljena je u Službenim novinama FBiH (broj 89/25) te, shodno tome, mjesečni iznos doprinosa za dobrovoljno osiguranje u 2026. godini iznosi 418,88 KM", kazali su. 

Dodali su kako Federalni zavod MIO/PIO nije nadležan za predlaganje ni usvajanje izmjena zakona kojima bi se status freelancera jasnije uredio, već je za izmjene zakonskog okvira zaduženo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. 

Problem zdravstvenog osiguranja freelancera u BiH

Problem zdravstvenog osiguranja freelancera dodatno je dobio na težini nakon što je Udruga "Freelance" iz BiH pokrenula pravnu inicijativu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, osporavajući obvezu plaćanja doprinosa bez ostvarivanja prava po toj osnovi o čemu je Bljesak.info pisao ranije. 

U ponedjeljak, 7. srpnja 2025. godine, Udruga "Freelance" iz BiH podnijela je apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH.

Ova pravna inicijativa podnesena je uz podršku odvjetnice Emine Zahirović-Pintarić, Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH te zastupnika Admira Čavalića i Damira Nikšića.

Apelacijom se tražila ocjena ustavnosti Zakona o doprinosima i pripadajućeg Pravilnika, s ciljem ukidanja odredbi koje freelancere u Federaciji BiH obvezuju na plaćanje 4 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje, bez ostvarivanja ikakvih prava po toj osnovi.

Iako su obvezni plaćati doprinose za socijalno osiguranje, aktualni zakonski propisi uskraćuju im pravo na zdravstvenu i mirovinsku zaštitu.

U priopćenju se upozoravalo kako je ovakav tretman suprotan načelu jednakosti pred zakonom jer se freelanceri nalaze u nepovoljnijem položaju u odnosu na one u klasičnom radnom odnosu. 

"Ovi doprinosi trebaju osigurati socijalnu sigurnost u slučaju bolesti, invaliditeta, nezaposlenosti ili starosti, kada ljudi više ne mogu osigurati dohodak od rada. Međutim, radnici koji nisu u stalnom radnom odnosu nemaju pristup tim pravima unatoč tome što su obvezni plaćati doprinose, čime se narušava njihova socijalna sigurnost i pravna zaštita", naveli su tada iz Udruge.

Prema praksi Europskog suda za ljudska prava, razlike u tretmanu na temelju radnog statusa mogu predstavljati oblik diskriminacije.

U ovom slučaju, freelanceri su zakonski obveznici, ali istovremeno pravno nevidljivi kada su u pitanju njihova socijalna prava.