Novi otkazi zbog korone

Situacija izazvana virusom korona, koja je postala sve ozbiljnija sa dolaskom jeseni, ostavlja sve teže posljedice na bh. gospodarstvo, a zabilježeni su i novi otkazi kao posljedica otežanog poslovanja, nerijetko i uslijed lockdowna, odnosno zatvaranja, u brojnim europskim zemljama.

Recimo, kako nam je potvrđeno, brojni bh. prijevoznici primorani su na gašenje firmi, te samim tim veliki broj radnika ostao je bez posla.

Da situacija nikad nije bila gora po prijevoznike, potvrdio je za "Nezavisne novine" Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prijevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, koji kaže da mnogi prijevoznici gase svoje firme.

"Otpuštaju vozače, mnogi kamioni su parkirani u dvorištima firmi. Posla nema ni blizu kao što je bilo" rekao je Grbić.

Nema pomoći

Prema njegovim riječima, većina firmi radi samo sa 20 do 30 posto kapaciteta. Pogotovo, kako kaže, pad bilježe kada je riječ o plasmanu robe prema zemljama EU, kao što su Italija i Austrija.
"Bukvalno nema nikakve ekonomske opravdanosti, niti pomoći od nadležnih institucija u RS, ni u BiH", dodao je Grbić.

Kako Grbić ističe, pitanje je kad će doći do poboljšanja situacije za prijevoznike, pogotovo jer nije bilo pomoći od nadležnih institucija.

"Od kako je pandemija krenula, čekalo se na graničnim prijelazima u konvojima, i to po sedam-osam dana, pa smo tad tražili da uđemo u paket pomoći Vlade kako ne bismo otpuštali vozače, koji sada odlaze u zemlje EU, ne više u Sloveniju, već Njemačku i Austriju", rekao je Grbić.

Da su u problemu i ugostitelji, potvrdio je za "Nezavisne novine" Zlatan Tatić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma "Horeca", koji dodaje da je veliki broj ugostiteljskih objekata zatvoren.

"Svaki dan se sve više zatvaraju lokali, kako u Banjaluci, tako i širom Srpske. Ranije su otpuštani radnici i njihov broj je sveden na minimum, ali i tako se nije moglo opstati, pa je veliki broj ugostitelja bio primoran da zatvori lokale", rekao je Tatić.

Neće preživjeti bez pomoći institucija

Bez pomoći nadležnih institucija, kako Tatić kaže, zima se neće moći preživjeti.

"Nije bilo nikakve pomoći, iako mi kao udruženje pokušavamo doći do pomoći sa više strana. Bez pomoći nadležnih teško će se opstati. Ko preživi do marta, pričat će", istaknuo je Tatić.

Da je od početka pandemije oko 40.000 radnika ostalo bez posla u Federaciji BiH, potvrdio je za "Nezavisne" Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

"Najveći broj tih radnih mjesta jeste u oblasti hotelijerstva, trgovine i turističkih organizacija.

Također znatan broj firmi koje se bave izvozom prinuđen je na podjelu otkaza", rekao je Šatorović.
Kako Šatorović kaže, izostala je podrška izvršne vlasti u FBiH u smislu pomoći poslodavcima koji su bili voljni zaštiti radnike i njihova mjesta.

"Imali smo trend da su pojedini poslodavci davali otkaz sutradan nakon što je proglašena pandemija. To je nekorektan odnos prema radnicima koji zarađuju i za poslodavce, i za fondove, ali i za svoju platu", dodao je Šatorović.

Da je veliki pad zabilježen i u tekstilnoj industriji, potvrdila je za "Nezavisne" Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS.

Pad u tekstilnoj industriji

"Veliki pad je zabilježen u tekstilnoj industriji, i to za 40 do 50 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je u obućarskoj taj broj manji. Kad je bio lockdown u aprilu i maju, bio je veliki pad proizvodnje, ali sad u septembru, kako se situacija popravila, pad iznosi nekih 10 posto", rekla je Mihajlović Bijelićeva.

Prema njenim riječima, situacija zavisi od kompanije do kompanije.

"Imamo poduzeća gdje su otežani uslovi rada, narudžbe su pale, rade sa 20 posto kapaciteta, određene su na neki period zaustavile proizvodnje. S obzirom na to da naše kompanije rade za svjetski poznate brendove, sama njihova proizvodnja zavisi od prodaje na globalnom tržištu", dodala je Mihajlović Bjelićeva.

Veliki problem za poduzeća, kako Mihajlović Bjelićeva dodaje, jeste to što je oko 20 posto radnika na bolovanju.

Prema njenim riječima, najveći partneri za suradnju u ovom sektoru su zemlje EU.
"Najviše tekstila se izvozi Njemačku i Austriju, a obuće u Italiju", istakla je Mihajlović Bjelićeva.