Njemačka traži 25.000 radnika, plaća za njegovatelje 2.436 eura

Njega i skrb osoba treće životne dobi postali se posebna grana njemačkog gospodarstva. Osim smještaja u ustanove, domove i hotele za starije osobe, njima je prilagođena i proizvodnja, čime je stvorena industrija koja se mjeri u milijardama eura.

U njoj nedostaje 25.000 zaposlenih, a uskoro bi i to moglo biti malo. Jens Spahn, novi njemački ministar zdravstva objavio je nedavno svojevrsni poziv njegovatelji(ca)ma iz Europske uniije ističući kako u svojoj zemlji ima 17.000 otvorenih radnih mjesta, te dodatnih 8000 kroz zakonske izmjene. Najavio je i ubrzanje procedura priznavanja diploma te izjednačavanje stranih kvalifikacija s njemačkima. Nova je to prilika za brojne građane iz naše regije, koji u toj zemlji već neko vrijeme pronalaze sigurniju budućnost te u nju odvode i cijele obitelji. Davorko Vidović, bivši hrvatski ministar rada i socijalne skrbi i dobar poznavatelj prilika na hrvatskom i europskom tržištu rada, konstatira kako su njega i skrb osoba treće životne dobi doslovno postali posebna grana njemačkog gospodarstva.

Osim smještaja u ustanove, domove i hotele za starije osobe, njima je prilagođena i proizvodnja, čime je, po Vidoviću, stvorena industrija koja se mjeri u milijardama eura. Prema njegovim riječima, u Njemačkoj su posao skloniji dati ljudima koji su im bliži po kulturnim navikama, a Hrvati su ondje poznati ne samo kao europeizirani nego i pouzdani pa su im posebno zanimlji. 

Njemačka namjerava “popraviti” i položaj takozvanih najamnih radnika, odnosno postaviti ih u istu ravan s redovno zaposlenima, te im, prije svega, uskladiti primanja. Prema podacima njemačke Agencije za zapošljavanje, na koje se pozivaju tamošnji mediji, mjesečna plaća za zaposlene njegovatelj(ic)e iznosi 2436 eura bruto, dok je za najamnike 205 eura niža, piše Al Jazeera Balkans.

“Obično angažiraju po dvije osobe, pa netko 15 dana radi kao njegovatelj(ica), a drugih 15 dana odlazi kući dok ga na istom radnom mjestu zamjenjuje kolega ili kolegica. Iz hrvatske perspektive dobiju pristojnu plaću, iako su 24 sata na raspolaganju tim osobama. No, imaju smještaj, relativno solidno mogu zaraditi i pritom ne izgubiti kontakt s obitelji u domovini”, dodaje Vidović.

Na portalu Europska škola, čiji su kadrovi i sami prošli trnovit put do zaposlenja, navode kako je velika prednost pri zapošljavanju poznavanje jezika.

“Kad Nijemac ode u mirovinu, tek planira živjeti, dok je na Balkanu obrnuto. Čim za nekog kažu da je umirovljenik, misli se da je spreman umrijeti. U Njemačkoj se traži veliki broj njegovatelj(ic)a jer su, prije svega, rodbinske veze u Njemačkoj vrlo loše. Djeca ne žele brinuti o roditeljima te ih ostave u domu i tamo plaćaju, čime imaju manje obaveza i mogu da se posvete sebi, a ne starim roditeljima”, navode.

Kako je hrvatska putovnica i europska, Hrvati će imati prednost pri zapošljavanju.  Veliko njemačko gospodarstvo i brojna populacija, a pogotovo starije osobe, trebat će sve više pomoći, i to je očito. Govore to i podaci Ministarstva na čijem je čelu Jens Spahn. Danas je najmanje 3,3 milijuna onih kojima je potrebna njega, a do 2030. godine ta će brojka premašiti četiri milijuna.

I stoga će i najavljenih 25.000 njegovatelj(ic)a očito biti malo, jer će u narednih 12 godina, kažu podaci Zaklade za zaštitu pacijenata, za starije osobe u Njemačkoj morati brinuti najmanje pola milijuna educiranih ljudi. Svjesni da se radi o teškom poslu – i fizički, i psihički – oni koji iz Hrvatske i drugih balkanskih država, koje bi u narednom desetljeću trebale postati dio europskog društva, pođu za poslom imat će mogućnost razmišljati i o toj opciji.

Bez njihove pomoći, kao i pomoći njegovatelj(ic)a iz drugih europskih država, njemački sustav njege starijih osoba bi se mogao urušiti. A toga su u Njemačkoj itekako svjesni, prenosi Net.hr.