Ni uvoz radne snage ne pomaže: Njemačkoj nedostaje njegovatelja

Pesimistične prognoze kažu da će Njemačkoj uskoro nedostajati stotine tisuća njegovatelja starih osoba. Cijeli sustav njege bi odavno kolabirao da nije dolaska stranih njegovatelja. Ali da li će to biti dovoljno na dugi rok?

Oko 3,3 milijuna osoba u Njemačkoj upućeno je na njegu, kažu brojke Saveznog ministarstva za zdravstvo. A taj broj se povećava jer društvo brzo stari. Do 2030. godine bit će više od četiri milijuna ovakvih ljudi. Međutim, već danas nema dovoljno njegovatelja. Tako je, prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje, u ožujku prošle godine bilo tek 3.000 nezaposlenih njegovatelja starih prema 14.600 upražnjenih radnih mjesta, piše DW.

Taj deficit će, ako se nešto ne promijeni, samo rasti. Njemačka fondacija za zaštitu pacijenata računa da će u sljedećih osam godina nedostajati 200.000 njegovatelja. Do 2030. godine bi taj nedostatak mogao porasti na pola milijuna.

Premalo mladih ljudi se odlučuje za ovaj posao, a i oni koji se odluče često nakon nekoliko godina dignu ruke. Radni uvjeti su teški, priznanje Ojgen Briš iz ove fondacije.

"Mnogi njegovatelji okreću leđa tom poslu jer dolaze do svojih fizičkih i psihičkih granica."

Ali i loše plaće igraju ulogu. Prema navodima Instituta za istraživanje tržišta rada, njegovatelj na puno radno vrijeme zarađuje u prosjeku 2.621 eura bruto – to je 16 posto manje od prosječne plaće. Još lošije je stanje kod njegovatelja koji nisu prošli stručnu trogodišnju obuku. Oni zarađuju u prosjeku 1.870 eura bruto – dakle prije plaćanja poreza i doprinosa koji mogu iznositi i između 35 i 40 posto.

Uvoz nije dovoljan?

Kornelija Hince, ekspertkinja za istraživanje kvaliteta života, za radio Dojčlandfunk kaže da je u Njemačkoj posrijedi ''Pflexit'' – složenica od njemačke riječi ''Pflege'' (njega) i engleske riječi ''Exit'' (izlazak), a odnosi se na ''odlazak njegovatelja koji su ovdje obučeni u inozemstvo gdje je bolja plaća. U prvom redu su to Austrija i Švicarska, ali i skandinavske zemlje.''

Starački domovi, bolnice i hospiciji u Njemačkoj stoga na nedostatak osoblja reagiraju tako što traže novu radnu snagu iz zemalja u kojima su plaće znatno manje nego u Njemačkoj i gdje vlada velika nezaposlenost. Istočna Europa, Balkan, ali i Filipini glavni su izvori radne snage.

Mišljenja o stranim njegovateljima se razilaze. Gernot Kifer, član Upravnog odbora udruženja obaveznih zdravstvenih osiguranja upozorio je ranije za Frankfurter algemajne cajtung: ''Naivan je svako tko misli da izazove mahom može riješiti uvozom radne snage.''

Kad je u pitanju politika, predsjednik socijaldemokrata Martin Schulz se još za vrijeme izborne kampanje založio za uklanjanje birokratskih prepreka za zapošljavanje stranih radnika. Bez njegovatelja iz istočne Europe bi se sustav njege starijih osoba u Njemačkoj odavno urušio, kazao je tada Schulz. On je tu temu stavio u politički kontekst i kad je kazao da bi ovisnost od stranih njegovatelja trebalo da imaju na umu i one stranke koje huškaju protiv stranaca.

Jezik kao prepreka

U pregovorima o budućoj koaliciji socijaldemokrata i demokršćana planirano je da se otvori 8.000 novih radnih mjesta u njegovateljskoj branši. To je veoma malo ako se uzme u obzir da kod postoji čak 13.500 ustanova koje zapošljavaju njegovatelje.

No, i kod tih 8.000 radnih mjesta političari ne stvaraju iluzije da će se time problem riješiti. Zastupnik bavarske CSU Georg Nislajn kaže: ''I mi znamo da će biti teško pronaći ljude za tih 8.000 radnih mjesta.“ No, velika koalicija želi da se potrudi, dodaje on, recimo "tako što bi se njegovatelji bolje plaćali, a smanjio radni stres i skratile smjene".

Ni na duge staze vjerojatno neće moći bez dodatnih njegovatelja iz inostranstva. Problem pri tom je često nepoznavanje jezika, a komunikacija je posebno važna upravo u radu sa starijima, katkad dementnima i usamljenim ljudima. Osim toga, strane diplome se u Njemačkoj ne priznaju uvijek ili nisu dostatne za zaposlenje.