Nikšić: Nema rupa u budžetu, financijski smo stabilni

Premijer Nermin Nikšić je najavio prioritete u reformi fiskalnih zakona, analizirao moguće posljedice zabrane rada nedjeljom te ocijenio dosadašnji rad Vlade FBiH na polovini mandata.

Stvarni motivi povećanja minimalne plaće

Poboljšanje statusa radnika jedan je od glavnih prioriteta ove vlade, ističe premijer Federacije BiH Nermin Nikšić. Kako kaže, cilj je vratiti dostojanstvo radnicima, osigurati bolje uvjete za njihov rad i omogućiti mladima da ostanu u BiH. "Radnici i njihov status naš su jedini stvarni i istinski motiv. Nitko ništa ne poklanja radnicima – oni sami zarađuju svoje plaće," naglašava Nikšić.

Minimalna plaća u Federaciji BiH sada iznosi 1.000 KM, unatoč brojnim pritiscima koji su dolazili s različitih strana. "Ova odluka naš je odgovor radnicima koji su nas molili da ostanemo čvrsti i ne povučemo se pred pritiscima. Radnici svojim trudom ostvaruju plaće, a poslodavci zahvaljujući njihovom radu ostvaruju dobit," dodaje.

Premijer je podsjetio na činjenicu da su poslodavci tijekom inflacije povećavali cijene, ostvarujući pritom dodatnu dobit, dok se cijena rada gotovo nije mijenjala. U 2023. godini u Federaciji je ostvareno više od 5,7 milijardi KM dobiti, od čega 5,4 milijarde u privatnom sektoru. To je rast od 40 % u tri godine, dok je minimalna plaća u istom razdoblju porasla samo 14 %.

Nikšić je ukazao i na problem sive ekonomije, zloupotreba neoporezivih naknada te davanja i vraćanja novca u kovertama, što je bio dodatni motiv za donošenje odluke o minimalnoj plaći. "Odluka o minimalnoj plaći na 1.000 KM tek je početak. Radimo na stvaranju uvjeta za donošenje ključnih zakona – Zakona o fiskalizaciji, Zakona o doprinosima, Zakona o minimalnoj plaći i Zakona o dohotku," najavljuje.

Subvencije poslodavcima

Nikšić priznaje da je ova odluka izazvala dodatne troškove nekim poslodavcima, ali Vlada je osigurala subvencije za razliku doprinosa mikro i malim poduzećima. Povećanje minimalne plaće donijelo je i druge pozitivne efekte, poput rasta dječjeg doplatka sa 117 KM na 190 KM te povećanja naknade za roditelje njegovatelje na 1.000 KM.

"Naša obveza je radnicima vratiti dostojanstvo i osigurati bolje uvjete. Ova Vlada neće donositi odluke na štetu radnika, već za njihovo dobro i budućnost svih nas", poručio je Nikšić.

"Svjesni smo da postoje poslodavci kojima je ovo dodatno opterećenje, stoga smo predvidjeli subvencije za razliku doprinosa, posebno za obrte, mikro i mala poduzeća," pojasnio je.

Osim što osigurava bolje uvjete za radnike, povećanje minimalne plaće na 1.000 KM ima i druge pozitivne efekte. "Dječji doplatak povećali smo sa 117 na 190 KM, a naknade za roditelje njegovatelje sa 619 na 1.000 KM," dodaje premijer.

Pročitajte još

Kreće bunt: Gospodarstvenici zbog minimalca idu pred Vladu

Rupe u proračunu

Nikšić je odbacio tvrdnje da se povećanjem minimalne plaće pokušavaju popuniti proračunski manjkovi. "Obična je laž da će Vlada ovim potezom pokrivati neke 'rupe' u proračunu. Razlika u doprinosima, koja iznosi oko 468 milijuna KM, strogo je namijenjena za mirovinsko i zdravstveno osiguranje," naglasio je.

Prema Zakonu, ta sredstva su već jasno definirana u proračunu. Nikšić je posebno naglasio da nikakve proračunske rupe ne postoje. "Notorna je neistina da ova Vlada ima minus u proračunu ili da prezadužuje Federaciju. Činjenice i brojevi govore drugačije," istaknuo je.

Na početku mandata, javni dug Federacije iznosio je 24,9 % BDP-a, dok je sada smanjen na 19,96 %. Sam dug Federacije u odnosu na BDP trenutno iznosi samo 7,17 %. "Jedina istina je da je ova Vlada smanjila dug Federacije i da je financijski stabilna. Sve financijske obveze servisiramo na vrijeme, uključujući poticaje gospodarstvu, isplatu mirovina i socijalne naknade," poručio je Nikšić.

Premijer je podsjetio da je bez rebalansa proračuna osigurano dodatnih 37 milijuna KM za pomoć umirovljenicima i 200 milijuna KM pomoći kantonima. "Prošle godine usmjerili smo oko pola milijarde KM u Fond PIO kako bismo osigurali stabilnost i redovnost isplate mirovina," zaključio je.

Fiskalna reforma

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić govorio je o planovima Vlade za fiskalnu reformu, ističući važnost pažljivog i odgovornog pristupa. "Očekujemo da ćemo tijekom ove godine osigurati sve potrebne uvjete za početak fiskalne reforme. Zakon o fiskalizaciji transakcija trebao bi stupiti na snagu sredinom godine," najavio je.

Cilj fiskalne reforme je, između ostalog, smanjenje doprinosa, no premijer naglašava potrebu za postepenim pristupom kako bi se očuvala stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava. "Uvođenje promjena mora biti pažljivo planirano kako ne bismo neproporcionalno opteretili nijednu skupinu u ekonomiji. Ovo je ključan korak za stvaranje uvjeta za ozbiljne fiskalne reforme," poručio je Nikšić.

Premijer je istaknuo da je Vlada ozbiljno pristupila pripremama za provedbu fiskalnih zakona te da su oni već u velikoj mjeri spremni. "Vjerujemo da ćemo ih uskoro uputiti u parlamentarnu proceduru. Važno nam je uključiti širu i stručnu javnost u raspravu kako bismo osigurali najkvalitetnija rješenja," rekao je.

Nikšić je posebno naglasio hitnost primjene Zakona o fiskalizaciji transakcija. "Primjena ovog zakona mora započeti što prije. Fiskalni zakoni značajno će smanjiti teret poslodavcima kada je riječ o doprinosima," zaključio je.

Ovi potezi, prema njegovim riječima, imaju za cilj uspostavu ravnoteže u ekonomskom sustavu i dugoročnu stabilnost, što je od ključnog značaja za Federaciju BiH.

Neradna nedjelja

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić osvrnuo se na zakon o neradnoj nedjelji, ističući da je njegova izrada uključivala sve relevantne partnere. "Kada smo donosili zakon, uključili smo sindikate, poslodavce i širu zajednicu. Zakon je podržan u oba doma Parlamenta FBiH, a cilj je bio osigurati bolju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života radnika te omogućiti obiteljima kvalitetnije vrijeme zajedno," naglasio je Nikšić.

Premijer smatra da su ovakve mjere ključne za socijalnu stabilnost i zdravlje radne snage, što je temelj svake ekonomije. "Naravno, svaka odluka s ekonomskim implikacijama mora biti pažljivo praćena i evaluirana. Razumijemo izazove, posebno u maloprodajnom sektoru, i otvoreni smo za dijalog sa sindikatima, poslodavcima i stručnjacima kako bismo našli rješenja koja neće ugroziti prava radnika, ali ni ekonomsku stabilnost," poručio je.

Naglasio je da Vlada kontinuirano analizira učinke svojih odluka. "Brojevi pokazuju da nije bilo negativnih efekata na promet u trgovinama – u prosincu 2024. promet je bio veći za 22,5 milijuna KM u odnosu na isti mjesec prethodne godine," rekao je Nikšić.

Ipak, Vlada je spremna razmotriti zahtjeve poslodavaca, posebno iz velikih trgovačkih centara, koji traže mogućnost rada nedjeljom. "Razmotrit ćemo tu mogućnost i analizirati iskustva drugih zemalja. Ako se pokaže opravdanim, omogućit ćemo radnu nedjelju određen broj dana godišnje, uz posebnu zaštitu prava radnika koji će raditi nedjeljom, uključujući dodatno plaćanje," istaknuo je.

Nikšić je zaključio da svaka izmjena mora biti temeljena na realnim podacima i analizama. "Naše odluke nisu vođene trenutnim reakcijama, već dugoročnim interesima i održivošću tržišta rada i poslovnog sektora," zaključio je premijer Federacije BiH.