Neradna nedjelja: Posvađala se četiri velika trgovačka lanca

''U pozadini je nekakva igranka krupnog kapitala i drama među velikim. Zna to Sindikat, zna to i ministar'', objavio je federalni zastupnik Admir Čavalić zaplet u odluci o neradnoj nedjelji. Čavalić je na mreži X objavio kronologiju događaja.

''Da insajderski objasnim (bez otkrivanja detalja):

- 4 velika trgovinska lanca izlobiraju tzv. neradnu nedjelju.

- Razlog je problem sa radnom snagom u trgovini.

- U januaru 2 trgovinska lanca shvate da su pogriješila.

- U januaru se dogovori 16 radnih nedjelja.

- U februaru se pripreme zakonska rješenja.

- Do maja se posvađaju ova 4 velika trgovinska lanca.

- 1 traži da ostane tzv. neradna (koji usput ima i par vlastitih medija), 2 traže 18 radnih, a 1 hoće da se potpuno ukine.

- Zbog 5-tog koji dolazi se ovo kalkulisalo.

- Ima i 6-ti koji je počeo da vara sve preko dragstora pa se zbog njega uveo Pravilnik'', napisao je Čavalić.

Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine u nedjelju je u Sarajevu organizirao prosvjed ispred Doma sindikata, izražavajući protivljenje najavi Vlade Federacije BiH da liberalizira Zakon o neradnoj nedjelji, omogućivši do 18 radnih nedjelja godišnje.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević najavio je da će Vlada FBiH razmotriti model kojim bi 16 do 18 nedjelja u godini bilo radno, dok bi sve ostale bile obvezno neradne.

Sindikat se toj ideji odlučno protivi, ističući kako bi se time narušilo teško izboreno pravo radnika na neradnu nedjelju i vrijeme provedeno s obitelji.

Uoči prosvjeda, federalni ministar trgovine Amir Hasičević je poručio da "neradna nedjelja ostaje temelj zakona", ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i veće naknade za radnike.

Zakon o unutarnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članu 18. jasno definira nedjelju kao neradni dan za trgovine. Ministar ističe kako dosadašnji pokazatelji govore u prilog tom rješenju.

''Nije došlo do bilo kakvog pada prometa. Naprotiv, u travnju je promet porastao 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na ožujak ove godine'' kazao je ministar, dodajući da se radi o realnom rastu prometa između 6 i 8%, kad se uračuna inflacija.