Hasičević najavio preokret: ''I neradna nedjelja mogla bi postati radna!''

Uoči najavljenog prosvjeda Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti koji će se održati u nedjelju, 18. svibnja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Fenu je poručio da "neradna nedjelja ostaje temelj zakona", ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i veće naknade za radnike.

Zakon o unutarnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članu 18. jasno definira nedjelju kao neradni dan za trgovine. Ministar ističe kako dosadašnji pokazatelji govore u prilog tom rješenju.

''Nije došlo do bilo kakvog pada prometa. Naprotiv, u travnju je promet porastao 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na ožujak ove godine'' kazao je ministar, dodajući da se radi o realnom rastu prometa između 6 i 8%, kad se uračuna inflacija.

Ministar ističe da broj zaposlenih u trgovini nije opao nakon uvođenja neradne nedjelje. Osvrnuo se na informacije Porezne uprave Federacije koje ukazuju na uobičajenu rotaciju radne snage unutar sektora. Dodao je da su u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji također nije prijavio probleme vezane uz smanjenje broja zaposlenih.

Međutim, zbog zahtjeva određenih lokalnih zajednica i pritisaka s terena, Federalno ministarstvo trgovine priprema novo zakonsko rješenje koje predviđa kompromis. Planirani model podrazumijeva uvođenje 16 do 18 radnih nedjelja godišnje koje bi trgovci unaprijed morali prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i radnicima. Radnici bi za te dane dobivali posebnu naknadu, najmanje 10% osnovne plaće po nedjelji.

''Ako radnik s minimalnom plaćom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje'' pojasnio je ministar.

Ministar Hasičević je pojasnio da su mnoge lokalne zajednice tražile izuzeća od zabrane rada nedjeljom, ali većina nije ispunila uvjete propisane uredbom, poput dokaza o padu prometa i zaposlenosti, jer ti kriteriji nisu bili ispunjeni. Kada je riječ o izuzećima zbog turističkih razloga, zahtjeve su podnijeli samo Visoko i Neum.

Ministar najavljuje da će nova zakonska rješenja onemogućiti daljnja izuzeća na lokalnoj razini jer će ta mogućnost biti ukinuta. Svi važeći propisi i uredbe bit će stavljeni van snage, a novi član zakona detaljno će regulirati radno vrijeme i pitanje dežurstava te pripadajućih naknada.

Hrana na crpkama pod većom kontrolom

Federalno ministarstvo trgovine nedavno je objavilo i Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za trgovine, koji proizlazi iz važećeg Zakona o unutarnjoj trgovini. Iako se tehnički pravilnici donose redovno, ovaj je izazvao posebnu pažnju javnosti, osobito zbog odredbi koje se odnose na prodaju prehrambenih proizvoda na benzinskim crpkama i rad drogerija.

''Malo smo pooštrili pravila igre u smislu da zaštitimo prije svega potrošače, da zaštitimo konkurentnost i da više nema tih nejednakih pravila za sudionike na tržištu'' pojasnio je ministar.

Posebno se osvrnuo na zabrinutost javnosti oko prodaje hrane na benzinskim crpkama. Pojasnio je da nije zabranjena prodaja sendviča ili kave, ali da za to moraju postojati odgovarajuće registracije, poput gastro-odjela ili ugostiteljskih jedinica, koje ispunjavaju propisane higijenske i tehničke uvjete.

''Mi se ne možemo igrati zdravljem naših građana tako što će kupovati hranu u nekim nehigijenskim ili kontaminiranim uvjetima'' istaknuo je.

Uz to, pravilnikom su definirane i minimalne veličine objekata, pristupi za invalide, te je po prvi put precizno definiran pojam drogerije (dragstora), što je važno jer su one bile izuzete od zabrane rada nedjeljom. Kako bi se spriječile zloupotrebe, uvedena su ograničenja - drogerije mogu imati maksimalno 50 četvornih metara, moraju raditi 24/7 i zabranjena je "šalterska prodaja".

''Vidjeli smo da postoje modaliteti da se, uvjetno rečeno, izigra neka zakonska odredba u cilju ostvarivanja nekih vlastitih profitnih ciljeva'', podvukao je ministar, kazavši da će svi subjekti imati dovoljno vremena za usklađivanje s novim tehničkim uvjetima, jer je ostavljen rok od šest mjeseci za prilagodbu.

Cilj svih ovih mjera je, kako kaže, stvaranje jednakih uvjeta na tržištu, zaštita potrošača i suzbijanje zloupotreba zakonskih rupa.

Jasne cijene, garancije i online prava

Ministarstvo je finaliziralo i Zakon o zaštiti potrošača za koji ministar ističe da je sveobuhvatan i usklađen s europskim zakonodavstvom te uključuje desetak europskih direktiva. Zakon je već spreman, navodi ministar, te bi uskoro trebao ići na Vladu, a zatim u parlamentarnu proceduru.

Ministar vjeruje da će to biti jedan od najmodernijih zakona o zaštiti potrošača u regiji.

''Federacija nije imala vlastiti zakon o zaštiti potrošača, već smo koristili zakon iz 2003. godine donesen na državnoj razini koji ni u jednom segmentu nije odgovarao suvremenom tržištu. U novom zakonu posebno smo definirali pitanja poput povrata robe, garancija, obaveze rezervnih dijelova i obavještavanja potrošača'', pojasnio je ministar.

Jedna od važnijih novina u zakonu je posebno poglavlje koje se bavi time da formiranje cijena mora biti transparentno i jasno prikazano potrošačima.

''Svjedoci smo poskupljenja, svakodnevno reagiramo na njih, a često nemaju jasnu logiku. Zbog toga smo, uz digitalizaciju i pojednostavljenje izvještavanja trgovačkim subjektima, predvidjeli obavezu da jasno istaknu pravila formiranja cijena, kako bi bilo vidljivo na koji način se one formiraju'', dodao je.

Posebna pažnja posvećena je i online trgovini, uključujući zaštitu potrošača od nepoštenih trgovačkih praksi, ali ovaj put iz ugla odnosa između trgovaca i potrošača. Novi zakon će također omogućiti alternativno rješavanje sporova, bez sudova, putem digitalnih komunikacija.

Kada je riječ o Strategiji razvoja trgovine Federacije BiH, planirano je da obuhvati razdoblje od 2025. do 2030. godine, a njezin cilj je razvoj konkurentnog i funkcionalnog tržišta, uz povećanje udjela domaćih proizvoda.

Ministar najavljuje i uvođenje "domaće police" u marketima, uz mogućnost subvencioniranja tih proizvoda, čime bi se pomoglo domaćim, posebno manjim proizvođačima.

''Tu ćemo prije svega biti usmjereni na prehrambenu industriju, odnosno na prehrambene namirnice i zaštitit ćemo male proizvođače te im omogućiti lakši pristup velikim trgovačkim lancima'', naglasio je.

Također, planirana je i izrada federalne e-platforme za domaće tržište, koja bi zaštitila lokalne proizvođače od konkurencije velikih stranih online trgovina. U tom kontekstu, ministar najavljuje i izradu Zakona o e-trgovini, koji će obavezati sve online prodavače koji posluju na području Federacije BiH da izdaju fiskalni račun i obračunaju porez, bez obzira na to gdje im je sjedište.

E-trgovina u sivoj zoni: Registrirano tek 12% prodavača

Novi Zakon o e-trgovini u Federaciji BiH ušao je u finalnu fazu pripreme, a njegov cilj je snažna borba protiv sive ekonomije u digitalnom prostoru. Federalni ministar trgovine rekao je kako se donošenjem ovog zakona očekuje povrat između 200 i 300 milijuna KM u državni proračun kroz sprječavanje nelegalne online prodaje.

''Mi smo predvidjeli otprilike da je to 200 ili 300 milijuna maraka poreza koji se na crno slijeva u džepove trgovaca, odnosno na koje država polaže pravo, a ne dobije ih'', rekao je ministar Hasičević, naglašavajući potrebu za potpunom regulacijom ovog sektora.

Kako je pojasnio, trenutno je manje od 12% e-trgovaca u Federaciji BiH registrirano za obavljanje djelatnosti, što ostavlja veliki prostor za porezne zloupotrebe. Novi zakon jasno definira pojmove poput webshopa i platforme, te društvenim mrežama poput Facebooka daje isti pravni status kao i klasičnim online platformama (npr. OLX), kada se koriste u svrhu prodaje.

''Istu obavezu će imati i Meta, odnosno Facebook ili neka druga društvena mreža za ljude koji se naravno bave i prodaju putem tih društvenih mreža'', istakao je ministar.

Jedan od segmenata zakona odnosi se i na kurirske službe koje će imati zakonsku obavezu da osiguraju dostupnost podataka o prodavačima. Time se želi stvoriti transparentan lanac kroz koji će se moći pratiti svaki oblik online trgovine, uz očuvanje zaštite osobnih podataka kupaca.

''E-trgovina će biti legalna, ili je neće biti. Bolje da je nema, ako nije legalna'', zaključio je federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Fenu.