Nekada najmodernije kupatilo Balkana, danas izgleda ovako

''Inicijativa za rekonstrukcijom Gradske banje u Mostaru nikad nije prestajala ali generalno još uvijek ne možemo, i nismo uspjeli, naći dovoljno novca da se Banja renovira u potpunosti'', govori za Bljesak.info Dženan Šuta, viši sportski menadžer Sportskog saveza Grada Mostara koji je objekt dobio na korištenje od 2016. godine.

Dragulj graditeljske baštine nalazi se u, blago rečeno, katastrofalnom stanju, a potencijalnih investitora mjesta koje bi, obzirom na povijesnu ulogu te lokaciju u središtu grada bila i odličan turistički potencijal, nema.

Zainteresirani i privatnici 

''Pokušaja je bilo, dosada nažalost bezuspješno'', objašnjava nam Šuta. Govori kako je za obnovu bila zainteresirana talijanska organizacija Cooperazione Italiana koji su još 2016. godine radili predračune ali i neki domaći privatnici.

''Radili smo tri premjera radova, uz Talijane bila je tu i gospođa iz Švedske, s bh porijeklom, koja je imala inicijativu da renovira Banju i njihov proračun je bio mnogo veći, no oni su obuhvatili sve aktivnosti. Također, bila je i inicijativa jednog privatnika s područja grada koji je radio premjere radova da vidi što bi to bilo potrebno uraditi da se zadrže klubovi, a da Banja bude i turistički potencijal Grada Mostara'', objašnjava nam Šuta neke od potencijalnih investitora od ranije.

U prošloj godini su sredstvima Fonda za zaštitu okoliša HNŽ obnovljeni vanjski otvori na Banji, koji su popravili stanje kad je u pitanju samo zagrijavanje. Međutim kao prioritet, kad su u pitanju daljnji radovi, jeste krov Banje, ventilacija te bi tek tada mogli razmišljati o grijanju i uređenju enterijera i eksterijera Banje.

''Za neke osnovne radove trebalo bi oko 500 tisuća KM. Za radove na ventilaciji bi trebalo oko 100 tisuća KM i plus krov koji je jako zahtjevan. Gore su olovne ploče koje treba skinuti i postaviti novi krov'', govori Šuta i dodaje kako su posljednji put radovi na Banji izvođeni u 2012.godini kad je njome gospodario Dom zdravlja.

Tko je kriv?

Na upit o mogućem krivcu, odnosno onom u koga bi trebali uprijeti prstom kad govorimo o zanemarivanju ovog dobra, u Sportskom savezu ističu kako, iako je Banja u vlasništvu Grada, krivnja nije isključivo na njemu.

''Šira društvena zajednica koja bi trebala povesti malo više računa o svim objektima na području Grada Mostara. Trebalo bi planirati određena sredstva. Banja je u vlasništvu Grada, Savezu je ustupljena na korištenje, međutim koriste je klubovi. Savez i nema potrebu za korištenjem, osim da je podrška klubovima koji tu rade'', govori.

Naime, trenutno su korisnici Banje plivački klubovi Orka i Velež te Mostarski teatar mladih koji koristi prostorije u prizemlju.

''Ne trebamo pričati bajke, Banja se nalazi u jako lošem stanju. Moramo znati da je to jedino mjesto, pored bazena u Rodoču, gdje klubovi Velež i Orka imaju mjesto za treninge. Baza svih treninga je tu, naročito kada govorimo o školi plivanja. Banja je u jako lošem stanju, no ako uzmemo u obzir da nemamo alternativu, klubovi su prisiljeni prihvatiti je takvu kakva jeste'', govore iz Saveza.

Nekad najmodernije kupatilo Balkana

Ističu kako, i prema njihovim saznanjima, gradska uprava također pokušava pronaći financijska sredstva, ali da je ipak šira zajednica ta koja treba prepoznati prije svega potrebu za Banjom kao jednim povijesnim objektom koji se nalazi u centru grada, a zatim tu je i ta druga priča koja se naslanja na sportske klubove koji je koriste za svoje redovne sportske aktivnosti.

''Sjetimo se što je to prije bilo u Banji, obavezna škola plivanja za sve Mostarce pa i ljude koji su dolazili iz prigradskih naselja a sada smo došli u situaciju da jednostavno ne ide dalje'', govori Šuta.

Gradska banja na Musali ili, službeno, Gradsko kupatilo, ubraja se medu najznačajnija građevinska ostvarenja nastala tijekom mandata čuvenog gradonačelnika Mujage Komadine. Banja je bila najmodernije tadašnje javno kupatilo na Balkanu. Izgrađena je 1914. godine, a s egipatsko-maurskog, stil se pretače k secesiji. 

Na kraju osmanlijske vladavine nad Bosnom i Hercegovinom Mostar je imao dva javna kupatila (hamama). Komadina je bio oduševljen kupatilom koje je vidio u Budimpešti i u svibnju 1911. predložio je projekt izgradnje kupatila.

Nacrt je izradio Miroslav Loose, tadašnji upravnik gradskog vodovoda. Na Komadininu preporuku Gradsko vijeće poslalo je Loosea u inozemstvo da proučava javna kupatila. Gradska banja otvorena je 3. lipnja 1914, a, prema anegdoti, Komadina je okupljenim ljudima tom prilikom rekao: "Narode, evo ti banje. Ko ima para – bujrum; ko nema – eno mu Neretve."

Zgrada je uništena tijekom rata, a obnovu u izvornom obliku je financirala vlada Italije.