Nakon usvojenih izmjena Zakona o MIO mnogi ostaju bez mirovine

Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio je izmjene Zakona o MIO, čime je provedena presuda Ustavnog suda FBiH iz 2022. godine, kojom je član 116. proglašen neustavnim.

Brisanjem ovog člana osiguranicima u FBiH je omogućeno da ostvare pravo na starosnu mirovinu te zasnuju radni odnos i primaju plaću, ali će istovremeno, dopunama člana 89., isplata biti obustavljena korisnicima invalidskih i obiteljskih mirovina koji ostvare dodatne prihode.

Drugo mjesto

"Pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik kod kojeg je utvrđena prva kategorija invalidnosti, kod kojeg postoji potpuni gubitak radne sposobnosti. Prema Zakonu o MIO, gubitak radne sposobnosti postoji kada se utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban za rad na radnom mjestu odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti, za drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnoj sposobnosti, niti se prekvalifikacijom može osposobiti za druge poslove. Potpuni gubitak radne sposobnosti i ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, te istovremeno stjecanje statusa osiguranika u obveznom osiguranju, dijametralno su suprotne situacije i jedna isključuje drugu. Osiguranik je sposoban za rad ili nije", pojašnjavaju iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, za Avaz.

Prema podacima Zavoda MIO Federacije BiH, prosječna invalidska mirovina u FBiH iznosi 610 KM, dok je za potrošačku korpu za travanj bilo potrebno 2.930 KM.

Pročitajte još

Izmijenjen zakon: Umirovljenici u Federaciji mogu zasnovati radni odnos

Prema riječima stručnog suradnika za odnose s javnošću Zavoda MIO Federacije BiH Tomislava Kvesića, u prva četiri mjeseca ove godine u FBiH je isplaćeno 56.905 invalidskih mirovina. Zavod nema podatke koliki je broj korisnika koji rade.

Isplata invalidskih mirovina bit će obustavljena korisnicima sa statusom obveznog osiguranika. Prema važećem zakonu, to su osobe uposlene na osnovu ugovora o radu ili drugog akta poslodavca, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, vjersku službu ili poljoprivrednu djelatnost.

Ugovor o djelu

Pravo na mirovinu, između ostalog, bit će "zaleđeno" osiguranicima koji obavljaju privremene i povremene poslove, obrtnicima, osobama koje rade na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora, nosiocima poljoprivrednog gazdinstva...

"Kada bi se osobama s invaliditetom, koje su ostvarile pravo na mirovinu, povećali prihodi, pa da zaista ne moraju da rade, ove izmjene bih, iskreno, podržao, jer smatram da umirovljenici i ne trebaju raditi, već da se odmaraju, posebno invalidi. Ovako će ih samo natjerati da rade na crno, jer s trenutnim mirovinama ne mogu preživjeti", kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Što kažu iz Saveza RVI

Predsjednik Saveza RVI FBiH Esad Delić kaže da je angažman ratnih vojnih invalida i do sada bio sporan u slučaju da su prijevremeno umirovljeni.

"Volio bih da su ljudima omogućili da rade. Ako RVI ima mirovinu od 570 KM, pa zaradi plaću od 1.000 ili 1.200 KM, na nju opet plaća 80 posto doprinosa državi koja ni na koji način ništa ne gubi. Ovako će oni koji mogu i dalje raditi na crno", ističe Delić.  

Obiteljske mirovine

Isplate su i do sada obustavljane korisnicima obiteljskih mirovina u slučaju zasnivanja radnog odnosa. U Ministarstvu kažu da je riječ o tzv. izvedenom pravu, koje služi kao zaštita članova porodice umrlog korisnika mirovine, ali samo ako nisu u obveznom osiguranju.

Izmjene Zakona će se primjenjivati nakon što ih usvoji i Dom naroda Parlamenta FBiH.