Na Sabornoj crkvi popravljeni satovi i rasvjeta: Nakon godinu dana počiniteljima ni traga
Na Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru, koja je 6. prosinca prošle godine brutalno devastirana, popravljeni su satovi i rasvjeta, dok zvona još ne zvone, a počinitelji još nisu pronađeni, izjavio je Srni starješina Saborne crkve Duško Kojić.
Hram u mraku
U Sabornoj crkvi, koja još nije obnovljena nakon potpunog rušenja 1992. godine, prije godinu dana pokidani su svi električni kablovi, pa je hram ostao u mraku, nisu se mogla čuti zvona niti su radili satovi.
Srpska pravoslavna crkva i Srbi u Mostaru ovaj napad su doživjeli kao lošu poruku i prijetnju, jer je izvršen planski i ciljano.
Glasnogovornik MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić izjavio je za Srnu da istragu u ovom predmetu vodi Odjeljenje kriminalističke policije Policijske uprave Mostar, te da je uključeno i Tužioteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.
"Imamo neke pokazatelje. Riječ je o osjetljivom slučaju, tako da se istraga ozbiljno radi, ali u ovom trenutku ne mogu iznijeti više informacija", naveo je Marić.
Bez informacija
Starješina Saborne crkve Duško Kojić rekao je da Crkva nema nikakve informacije o istrazi niti pronalaženju počinitelja, ni iz policije, niti Tužiteljstva HNK.
"Poslije nemilog događaja i uviđaja, nitko nam se više nije javio. Razočaran sam zbog te činjenice. Saborna crkva je i nacionalni spomenik i simbol grada Mostara i nešto što je najvažnije za Srbe Mostara i ne zaslužuje takav tretman. Srbi zaslužuju bolji tretman u ovom gradu", istaknuo je Kojić.
On je napomenuo da, osim toga što godinu dana od napada na Sabornu crkvu slučaj nije riješen, postoji još mnogo primjera lošeg odnosa i atmosfere koju možda najbolje odslikava i to da ni 15 ulica u Mostaru nije moglo dobiti ćiriličke natpise.
"Ide Božić, pripremamo se za praznike i nadamo da ćemo bolji ući u novu godinu, i mi i ovaj grad", naglasio je Kojić.
Što se tiče štete koja je pričinjena devastacijom u prosincu prošle godine, Kojić je naveo da su popravljeni satovi i rasvjeta, dok zvona, nažalost, još ne zvone.
On očekuje da će zvona tijekom iduće godine ponovo biti stavljena u funkciju.
U rujnu je obilježeno 150 godina od osveštanja Saborne crkve u Mostaru, a događaju su prisustvovali i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Tom prilikom održan je i donatorski ručak za završetak radova na Sabornoj crkvi.
Kojić je rekao da su prikupljena znatna sredstva i zahvalio svim donatorima, brojnim općinama iz Republike Srpske i FBiH, posebno općinama iz istočne Hercegovine i gradu Mostaru koji je dao podršku i u organizaciji događaja.
Podrška iz Grada
"Od grada Mostara smo u ovoj godini dobili 500.000 KM i prema obećanju gradonačelnika očekujemo da će Saborna crkva i u idućoj godini dobiti značajnija sredstva kako bi se cijeli projekat završio. Zahvalnost i premijeru Federacije BiH /FBiH/ Nerminu Nikišiću koji je obećao da će i FBiH sudjelovati sa značajnijim sredstvima, kao i firmama i privatni osobama koji su pomogli i podržali završetak obnove Saborne crkve", dodao je Kojić.
On je naglasio da postoje obećanja Republike Srpske i Srbije, koje su najveći donatori, da će nastaviti podršku projektu i da će Saborna crkva biti završena u skorijoj budućnosti.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je na donatorskom ručku da će institucije u Srpskoj izdvojiti šest milijuna KM za završetak Saborne crkve.
Saborna crkva Svete Trojice, otkada je izgrađena 1873. godine, bila je ukras i jedan od simbola Mostara. U vrijeme izgradnje bila je najveća pravoslavna crkva na Balkanu.
Ovaj hram je zapaljen 15. lipnja 1992. godine, a nakon toga je mjesec dana miniran i rušen, dok nije pao i posljednji kamen.
Obnova crkve počela je 2010. godine. Hram se opet izdigao nad Mostarom, ali za kompletnu obnovu potrebno je mnogo sredstava. Do sada su urađeni građevinski radovi, a ostalo je da se završi enetrijer i parter.
Za obnovu hrama najviše su izdvojile Republika Srpska i Srbija, a priloge je dalo i više od tisuću pojedinačnih priložnika među kojima i mostarski Bošnjaci i Hrvati.
