Može li se BiH okrenuti kućama od drveta?

Korištenje tehničkog drveta u gradnji, kao i drugih prirodnih materijala, trend je koji uzima maha u svijetu, a Bosna i Hercegovina je zemlja s velikim drvnim resursima, tradicijom i obrazovanim kadrovima. Stoga je u ovom segmentu interesantna mogućim partnerima kao područje s velikim mogućnostima, prvenstveno kao izvoznica gotovih elemenata za gradnju.

18 katova od drveta

U Beču se, primjerice, gradi osamnaestokatnica od drveta, a u Londonu je nikla devetokatnica  2009. godine i jako dobro funkcionira.

Po riječima Azre Korjenić, profesorice s Tehničkog sveučilišta u Beču, nastaje svojevrsno natjecanje tko će izgraditi više i bolje od ovog prirodnog, ekološki prihvatljivog resursa, blagotvornog i po ljudsko zdravlje.

Korjenić je kao sudionica panela ''Gradnja upotrebom tehničkog drveta - izazovi i potencijali'' govorila na okruglom stolu ''Tržišni trendovi u Europskoj uniji u gradnji korištenjem tehničkog drveta'', održanom u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Jedna od njezinih tema bila je - građevinska fizika drveta, zvuk i termička svojstva, kao i sprječavanje oštećenja od vlage i požara u drvenoj gradnji.

Claus Goecke, SIPPO konsultant iz Njemačke, također sudionik skupa, ističe da održiva gradnja i energetska efikasnost naprosto nisu više trend, već nešto što se mora uraditi.

Mijenjati razmišljanje

''Naš način gradnje i razmišljanja o gradnji moraju se značajno mijenjati da bismo dostigli ciljeve zadane u vezi sa sprječavanjem klimatskih promjena. Bosna i Hercegovina sigurno ima jako kvalitetnu sirovinu, tradiciju, obrazovane ljude koji se znaju baviti preradom drveta, pa sve to daje mogućnost da se ona pridruži ovim trendovima u narednom periodu i bude značajan igrač kad je riječ o ekološkoj, održivoj gradnji i energetskoj efikasnosti. Međutim, moramo vidjeti načine za njezino pridruživanje razvijenijim zemljama u ovom sektoru'', naveo je Goecke.

On je u okviru panela o trendovima potražnje i izvoza proizvoda od tehničkog drveta na tržištu Europske unije, govorio s posebnim osvrtom na građevinsku stolariju, podove, drvene i prefabricirane kuće.

Prof.dr. Sanela Klarić moderirala je panel diskusiju o iskustvima bosanskohercegovačkih kompanija u promoviranju i izvozu proizvoda na europsko tržište.

Ne postoji zakon o šumama

Klarić je u izjavi novinarima podsjetila da na razini države još ne postoji zakon o šumama, ali i da, usprkos tome, ''treba malo pogledati tržište Europske unije gdje je trenutno mnogo veći rast tržišta sa zahtjevima za drvetom kao građevinskim materijalom ili prefabriciranim elementima za gradnju ili nekim inženjerskim drvetom, nego za namještajem''.

U ovom momentu dosta je jak segment izvoza namještaja, ali pored toga, treba vidjeti kakve su prilike za drvnu industriju u Bosni i Hercegovini, zemlji koja ima resurse, tradiciju, infrastrukturu, znanje, a nekad je to i radila - osamdesetih godina možda bila najveći izvoznik prefabriciranih elemenata za gradnju objekata, ističe Klarić.

''Želja nam je vidjeti vide li i gospodarstvenici u BiH u tome njihovu šansu; možemo li pristupiti inovativno, pa osim drveta, uključiti i druge prirodne materijale i na koji način, kod procesa certificiranja, izvoza, s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i SIPPO-om, možemo pomoći zainteresiranim ljudima ili mladim poduzetnicima koji bi željeli na tim osnovama da zasnuju možda i neke nove, manje proizvodnje i kompanije; da vidimo kako da se uključimo na to tržište koje raste. Posebno je drvo materijal vrlo popularan u cijelom svijetu'', riječi su Sanele Klarić.

Boris Tadić, menadžer u SIPPO-u, švicarskom programu promocije izvoza, izrazio je, podršku, zajedno s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, izvozu finalnih proizvoda od tehničkog drveta iz Bosne i Hercegovine - montažnih kuća, parketa, prozora, vrata i drugih elemenata, kao i zalaganje za predstavljanje kvaliteta te proizvodnje na vanjskom tržištu.