Mostarski problem o kojem se može razmisliti nakon dobrog jela

Operater postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda PPOV-a JP Vodovod navodno vodi postupak istraživanja alternativnih metoda i mogućnosti za zbrinjavanje mulja što uključuje metodu sušenja i korištenja mulja kao alternativnog goriva u cementarama i metodu neutralizacije mulja dodavanjem živog vapna nakon čega bi se dobiveni proizvod mogao koristiti kao građevinski materijal.

Naime, u 2021. godini na mostarskom pročistaču otpadnih voda proizvedeno je 2.261 kubnih metara mulja. Godinu dana ranije postrojenje je proizvelo 2.260 metara kubnih mulja dok je 2019. godine proizvedeno 1.833 kubnih metara.

Faza mulja i plina

Prema podacima do kojih smo došli do sada je zbrinuto 600 tona ovog mulja, a preostalo je 6.390 tona.

Krajem prošle godine mostarski gradonačelnik Mario Kordić rekao je kako mostarski kolektori, nakon izgradnje i sporova s izvođačima radova, slijedi nova faza.

''Izašli smo iz arbitraže, završeni su radovi koje su oni trebali završiti, dogovor je postignut, idemo u sljedeću fazu, a to su faza mulja i plina'', rekao je Kordić.

No, početkom ove godine,  glavna savjetnica Grada Mostara Radmila Komadina je rekla kako je mulj i deponiranje u hali za mulj imao veliki problem jer postupak zbrinjavanja mulja nije riješen na razini države.

''Što se tiče našeg problema mi smo napravili projekt što se tiče proširenja za solarno sušenje mulja. Upućen je zahtjev federalnom Ministarstvu okoliša i turizma i dobili smo okolišnu dozvolu'', rekla je Komadina dodavši kako je sve ''odrađeno u skladu sa zakonskim propisima''.

Bazen

''Dio mulja iz hale je prebačen u dio koji je vani, u bazen za solarno sušenje. Obavještena je federalna inspekcija koja je zaključila kako je sve odrađeno kako treba'', rekla je.

Inače, Grad Mostar će iz kredita, za kojeg su iz drugog pokušaja skupljene ruke, dio novca iskoristiti upravo za rješavanje ovog problema kojeg je Grad službeno označio najvećim.

''Jedan od krucijalnih problema Postrojenja za preradu otpadnih voda (PPOV) su troškovi i način zbrinjavanja otpadnog mulja koji nastaje kao nus–produkt pročišćavanja otpadnih voda'', navedeno je u dokumentu o prijedlogu Proračuna Grada za 2022. u dijelu o pročistaču za kojeg je izdvojeno 200.000 KM.

U planu rada Gradskog vijeća Grada Mostara u trećem kvartalu godine naći će se i Informacija o realizaciji projekta izgradnje kanalizacijske mreže, odnosno kolektora.

No, priča o mulju na pročistačima tema je koja se vuče od samih početaka izgradnje kolektora i pročistača zbog sumnje u postojanje vrlo otrovnih tvari u samom mulju.

''One kemikalije koje se nalaze u mulju zahtijevaju da se on skladišti u sigurnim uvjetima i to je ono što danas imamo'', rekao je mostarski gradonačelnik u svibnju prošle godine intervjuu za Bljesak.info povodom 100 dana na ovoj dužnosti.

Postojanje otrova

Da postoji opasnost koja vreba iz mulja doznali smo i iz Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije u ožujku prošle godine kad je objavljeno da je istraga ''pokazala kako je na jednom objektu postrojenja pročistača otpadnih voda u Mostaru došlo do ozbiljnih propusta zbog kojih može doći do stvaranja plinova pa čak i eksplozije''.

Iz Tužiteljstva nam je tada rečeno kako je ''vještačenje ustanovilo postojanje plinova koji mogu ugroziti život i zdravlje ljudi koji rade na postrojenju, a sve u sklopu istrage koja se vrši po prijavama protiv odgovornih osoba kad je u pitanju izgradanja pročistača''.

No, godinu dana nakon ovih informacija koje bi uzbunile neko drugo društvo, i tri godine nakon prijave za mutne poslove s muljem, ništa se ne događa.

U planu za upravljanje muljem na pročistaču, za kojeg sada ne znamo kako se odlaže, stoji kako je analiza pokazala da su zastupljenosti pojedinih otrovnih tvari veće od dozvoljenih vrijednosti. Naime, u sustav kanalizacije ispuštene su tvari i spojevi koji su se na kraju procesa pročišćavanja otpadnih voda pojavili u povećanoj koncentraciji zbog čega je nužno mulj pravilno zbrinjavati te otkriti izvor tvari i spojeva koji moraju ići na proces prethodnog pročišćavanja prije nego li se ispuste u gradsku kanalizaciju.

Primjerice, PAH (policiklički aromatski ugljikovodici), čiji je udio dvostruko veći od dopuštenog, i TPH (ukupni naftni ugljikovodik) čiji je udio četiri puta veći od dopuštenih vrijednosti, su vjerojatno nastali od ulja i masti iz procesa pečenja u domaćinstvima i restoranima.

Izvore PCB-a (poliklorirani bifenili), koji je tri puta zastupljeniji u otpadnim vodama od dozvoljenih vrijednosti, i HCH (heksaklorcikloheksani), čije su vrijednost 4,5 puta više od dozvoljenog, smatra se treba tražiti u elektroenergetskoj opremi, odnosno u transformatorskom ulju, a mogu se naći i u odbačenim elektronskim uređajima.

Staklenik i specijalno vozilo

Mulj s mostarskog pročistača potrebno je osušiti, a najpovoljnije bi bilo solarno sušenje. No, za to je potreban staklenik i specijalno vozilo upravljano daljinskim upravljačem zbog sigurnosti po zdravlje. Toga za sada nema.

Pri punom radu postrojenja nastat će godišnje oko 8.000 tona mulja, a trenutna površina skladišne hale iznosi 1.000 četvornih metara s kapacitetom od oko 2.000 kubnih metara materijala tako da hala ima kapacitet zbrinjavanja mulja proizvedenog u 90 dana rada postrojenja.

Zavrzlame oko odlaganja mulja dodatno su pojačale tvrdnje kako se on odlaže na deponiji Uborak iako se tvrdilo drugačije. Grad je tvrdio kako je okolišnom dozvolom kojom je otpočela izgradnja postrojenja, a koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, predviđeno da otpadni mulj odlaže na regionalnu deponiju Uborak.

No, ''u okolišnoj dozvoli regionalne deponije Uborak nije obuhvaćena stavka koja je odnosi na zbrinjavanje otpadnog mulja te rukovodstvo spomenute deponije nije odobrilo transport na deponiju, te su se količine mulja privremeno nastavile odlagati u halu za skladištenje mulja na lokaciji PPOV i kasnije je izgrađen plato za privremeno odlaganje mulja za koji je FMOiT izdalo urbanističku suglasnost''.

Inače, još od 2019. godine traje sapunica, doduše prilično šutljiva, o mostarskom mulju jer je te godine potvrđeno da je Tužiteljstvo HNŽ počelo provoditi istražne radnje na utvrđivanju činjenica oko navoda i informacija o mulju i štetnim materija sa stanovišta postoji li odgovornost određenih osoba i da utvrdimo sve činjenice.

Tada nam je potvrđeno da će u ovom predmetu biti saslušani odgovorni u Gradskoj upravi, Vodovodu, Deponiji, inspekcija te svih gradskih službi koji su uključeni u postupak prikupljanja, odlaganja mulja, njegovih analiza itd.

No, još uvijek nema nikakvih informacija je li Tužiteljstvo učinilo išta po ovome pitanju. S druge strane, veliko je pitanje na koje Grad i odgovorni trebaju naći odgovor je od kud toliko opasnih tvari i što sve završava u mostarskim cijevima. Ako se naziru krivci, Grad koji, kako doznajemo ozbiljno razmišlja o selektiranju otpada, trebao bi omogućiti svima da svoj otpad bacaju gdje mu je mjesto. Za početak, o uljima i mastima iz restorana se može razmisliti dok se uzdiše nakon dobrog jela.