Mostar Jug – Tunel Kvanj - Trasa autoputa koja će "natjerati" ljude na iseljavanje?

Nakon što je federalni premijer Fadil Novalić na posljednjoj sjednici zadužen da uputi dopis veleposlaniku EU u BiH Johannu Sattleru, kojim će biti potvrđeno kako nema sporova na trasi koridora VC Mostar Jug – Tunel Kvanj, reagirali su građani, odnosno Inicijativa za zaštitu građana južne zone Grada Mostara.

Podsjećaju kako nikada nije održana pravno obavezujuća “Javna rasprava” o održivosti predložene trase autoceste, ali ni obvezujuća Studija utjecaja trase autoceste na ljude i okoliš.

Kraj života u Ortiješu

Posljednje četiri godine Vujadin Berberović proveo je obilazeći institucije u BiH sa samo jednim ciljem, spriječiti da autocesta prođe kroz najplodnije hercegovačko zemljište. Ukoliko se to dogodi poput mnogih stanovnika ovog kraja i on će biti prinuđen ponovno napustiti svoj dom.

“Bit će to kraj moga života u Ortiješu i boravka ovdje. Ali nije stvar što ide preko moje zemlje, nego što se sve okolo, sva moguća zemlja uništava. Najljepši predjeli Hodbine, Malog polja, Kosora, Lakiševine i Ortiješa. Ovo je bogatstvo. Vi znate da je Hercegovina oskudna s ovakvom zemljom”, kaže Berberović.

Mještani okupljeni oko Inicijative za zaštitu građana Južne zone tvrde da je "ranija trasa projektirana obroncima Podveležja i da je rezultat dugogodišnjeg planiranja eminentnih stručnjaka s detaljnim studijama.

No promijenjena je 2017. u Federalnom parlamentu donošenjem Amandmana o izmjenama i dopunama Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Autocesta na Koridoru VC, po kojem se sada spušta prema dolini rijeka Bune i Bunice preko dugog pojasa obradivih zemljišta, obnovljenih vinograda, voćnjaka i kuća i ono što je zanimljivo ide jednim dijelom preko vojnog aerodroma Ortiješ.

“Imamo dopis od Ministarstva obrane BiH da je 24.11.2016. Predsjedništvo BiH donijelo odluku da je aerodrom koji je iza mojih leđa, vojna perspektivna imovina i znači da se radi isključivo o državnoj imovini. O njoj nije mogao odlučivati Federalni parlament”, upozorava Berberović.

Teški metali i ispušni plinovi

Članica inicijative je i Maja Popovac, profesorica arhitekture iz Mostara. Podsjeća kako nikada nije održana pravno obvezujuća “Javna rasprava” o održivosti predložene trase autoceste. Također nikada nije urađena ni obvezujuća Studija utjecaja trase Autoceste na ljude i okoliš.

“Teški metali, svi ispušni plinovi, buka koja bi bila problem za biodiverzitet, ali svjetlosno zagađenje jednog autoputa bi napravilo jedan urbicd i ekocid za čitavu ovu dolinu. Jednostavno za neke stvari se uopće nema objašnjena, ide se potpuno na silu. Zašto se odustalo od Podveležja. Mi smo napisali na stotine pisama, išli smo i u EBRD, oni su bili zaprepašteni tolikom količinom nepravilnosti”, naglašava Popovac.

U odgovoru Autocesta Federacije zašto ova trasa, navodi se kako su napravljene četiri analize za ovaj dio koridora VC i da se postojeća trasa pokazala kao jedina moguća sobzirom na to da je lokalna zajednica prvobitni projekt preko naselja Blagaj osporavala. Kazali su i kako se radi na Studiji utjecaja na ljude i okoliš za poddionicu Mostar jug – Tunel Kvanj koja je u finalnoj fazi.

Po završetku bit će objavljena i prezentirana javnosti. Ostalo je ipak nejasno jesu li Autoceste dobile urbanističku suglasnost, sobzirom da je po redu stvari trebalo završiti studiju, dobiti okolinsku dozvolu, pa onda urbanističku suglasnost koja je neophodna za građevinsku dozvolu.

Iako u Autocestama tvrde kako imaju suglasnost Ministarstva obrane BiH pozivajući se na pismo iz 2017., u dopisu također Marine Penedeš iz 2019., u to vrijeme ministrice obrane, gradskim vlastima Mostara navodi se kako je neprihvatljiva potpuna eksproprijacija većeg dijela Aerodroma s pistom za slijetanje kao i dijela gdje su smještene OS BiH. Kasnije je navodno odgovoreno kako podaci koji su poslani Ministarstvu obrane nisu bili točni, da se taj dio nije tražio.

Pogled prema europskim institucijama

Aner Žuljević, izaslanik koji je u Federalnom parlamentu pokušao zaustaviti izglasavanje ove trase, danas će reći da iza svega stoji politika, pokušaj da se trasa što više približi Mostaru, ali i zapadnoj Hercegovini.

“Mi jedino u ovom trenutku možemo uraditi, jeste da gledamo u europske institucije da financijeri ovog projekta zatraže reviziju ponovnu studiju utjecaja na okoliš obje trase i da struka bude ta, koja će presuditi”, navodi Žuljević.

Vujadin Berberović s početka priče predsjednik je i Udruženja Srba povratnika Mostar. O svemu je kaže upoznao i Milorada Dodika, moleći ga da reagira i spriječi ponovno iseljavanje Srba koji većim dijelom žive na ovaj trasi, no odgovor nikad nije stigao, prenosi N1.