Autocesta kroz hrvatska sela u BiH - završna faza etničkog čišćenja?

Zajednica Hrvata koji su se nakon rata u BiH vratili na područje Modriče sada je suočena s opasnošću ponovnog izgona jer su vlasti Republike Srpske planirale graditi autocestu točno preko njihovih imanja i srušiti kuće koje su uspjeli obnoviti i to s mora spriječiti, kazala je Hini Slavica Mijić, voditeljica zaklade "Otvorena kuća - centar za mir i kulturu dijaloga" pri Hrvatskom kulturnom društvu "Napredak".

Otvorena kuća još od 2006. godine radi na projektima čiji je cilj osigurati ostanak modričkih Hrvata i stvoriti uvjete za povratak onih koji to još uvijek žele.

Modrički kraj, koji je nakon rata pripao entitetu Republika Srpska, teško je stradao. Gotovo sve kuće u selima Garevac, Čardak i Donji Kladari, u kojima je živjelo oko osam tisuća ljudi , uništene su, a stanovništvo prognano.

Povratak je godinama opstruiran, no najuporniji su ipak uspjeli obnoviti svoje domove, a u Garevcu sada stalno živi oko 150 Hrvata.

No njihov opstanak na tom području sada je došao u pitanje jer je kroz Garevac u prostornim planovima vlade RS ucrtana trasa autoceste i to točno na mjestima na kojima je oko 100 kuća, od kojih je 80 obnovljeno nakon rata.

Samo selo Garevac bilo bi doslovno raskomadano, kuće koje ne bi bile srušene ostale bi na jednoj strani autoceste, a imanja na drugoj.

"Zamislite kako se osjećaju oni koji su teškom mukom posljednjih 20 godina skupljali krhotine svojih života da bi obnovili svoj dom, mnogi ga još obnavljaju i planiraju zasluženu mirovinu i ušteđevinu koju su skupljali radeći kao izbjeglice po raznim europskim državama uložiti u obnovu i novi život po treći put. Previše za jedan ljudski vijek", kaže Mijić, koja se među prvima angažirala kako bi upozorila na ovu opasnost ali i na sve nelogičnosti cijelog projekta gradnje autoceste.

Cesta planirana po entitetskoj, a ne po prometnoj logici

Riječ je o prometnici koja bi trebala povezati Banju Luku s granicom Srbije. No čudno je što buduća autocesta uopće nije planirana na način na koji se takve prometnice grade, dakle najkraćom pravocrtnom putanjom. Ova cesta trebala bi biti nastavak trase Banja Luka-Doboj, koja je već izgrađena, no projektanti su predvidjeli da ona kod Doboja skreće okomito ka sjeveru, odnosno ka Garevcu, koji je tek dvadesetak kilometara udaljen od granice s Hrvatskom, a potom bi se ponovo spuštala na jug ka Bijeljini.

Projektanti su očevidno imali glavnu zadaću da cesta ni pod kojim uvjetima ne smije prijeći međuentitetsku granicu i da se mora graditi isključivo na teritoriju RS, čije su granice povučene u daytonu bez ikakve geografske, prometne, gospodarske i povijesne logike.

Uz cestu su planirali i trasu magistralnog plinovoda koji bi sjeverne dijelove BiH odnosno RS povezao s plinskom mrežom Srbije, što je jasan projekt strateškog infrastrukturnog povezivanja jednog bosanskohercegovačkog entiteta s drugom državom.

Uz problematičnu stratešku dimenziju projekt izravno utječe na hrvatsku povratničku zajednicu koja sada traži i angažiranje Hrvatske kako bi se to zaustavilo.

"Pa nije li ustavna obveza hrvatske vlade skrbiti o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske", istaknula je Mijić.

Hrvati povratnici u strahu, računaju na pomoć Hrvatske

Na pomoć Hrvatske u Garevcu računaju jer nemaju puno povjerenja u to da će vlasti RS uvažiti njihove primjedbe, a nisu zadovoljni ni time kako su hrvatski dužnosnici u tijelima vlasti tog entiteta odgovorili na njihove molbe da im se pomogne. Potpredsjedniku RS Josipu Jerkoviću (HDZ BiH) trebalo je dva mjeseca da se o ovome očituje, iako su mu iz Garevca, Donjih Kladara i Čardaka još 19. srpnja poslali službeni prigovor na predloženu trasu autoceste.

Jerković je naknadno potvrdio kako njega o tome nitko ništa nije ni pitao.

Prigovori su poslani i na adrese entitetskog ministra prometa Neđe Trninića te javnog poduzeća "Autoputevi RS".

Unatoč toj činjenici 10. listopada je, po skraćenom postupku, na temelju obavijesti koja je vrijedila samo osam radnih dana, organizirana javna rasprava o predloženoj trasi autoceste. Bio je to radni dan, a rasprava je zakazana u 13 sati, no unatoč toj čijenici Hrvati-povratnici su došli iskazati svoje protivljenje, ali nisu sigurni da će to u konačnici imati kakvog utjecaja jer sve ovisi o tome što će zaključiti u Banjoj Luci.

Je li na djelu konačno uništenje Hrvata na području Modriče?

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, apsolutni gospodar političkog života u RS, javno je ustvrdio kako je sve ovo stručno, a ne etničko pitanje.

"Ne možemo mi zaobilaziti svaku kuću ali to nema veze s nacionalnom pripadnošću. To je tehnička stvar i o njoj će reći struka, a ne mi političari. Kad struka kaže kuda ide autocesta mi trebamo osigurati novac za provedbu eksproprijacje", kazao je Dodik odgovarajući na pitanja novinara što je sa zahtjevima Hrvata iz Garevca.

Ne krijući sreću što su napokon počeli radovi na gradnji mosta preko Save kod Gradiške, koji će povezati mrežu autocesta u BiH i Hrvatskoj, Dodik je prošlog tjedna konstatirao kako "ceste ne biraju jesu li to naselja gdje su živjeli Hrvati, Srbi ili Bošnjaci".

Probleme s početkom gradnje mosta kod Gradiške Dodik je ranije nudio kao razlog zbog kojega osobno ne dopušta povezivanje plinskih mreža u Hrvatskoj i BiH logičnim i najekonimičnijim pravcem od Slavonskog ka Bosanskom Brodu.

Na pitanje Hine o tome je li sada vrijeme da promijeni barem tu politiku, odgovorio je: "Polako. To je pitanje o kojemu tek treba sjesti (i razgovarati). Ono što je sigurno to je da gradimo plinovod od Bijeljine prema Banjoj Luci".

Mijić je konstatirala kako su autocesta, baš kao i plinovod, projektirani samo na jednom "javnom interesu", a to je spojiti Banju Luku i Beograd.

"Posljedice izgradnje autoceste i plinovoda predloženom trasom preko ovih naselja (Garevac, Donji Kladari i Čardak) bit će puno gore nego posljedice rata. Onaj tko je sudjelovao u izradi projekte dokumentacije za ovaj dio trase ili nije znao što radi ili je ovo zločinački pothvat konačnog uništenja hrvatskog naroda na ovom području", poručila je Slavija Mijić, prenosi Hina.