Mostar: Dižu se cijene u privatnim vrtićima, novca za subvencije nema

Sukladno inflaciji poskupjele su i cijene privatnih vrtića u gradu Mostaru.

''Poskupili smo cijene. Znamo da je ogromni udarac za roditelje, ali mi nemamo drugog izbora ili ključ u bravu ili pratiti inflaciju ovakva kakva jeste. Tražimo da se djeca u Mostaru izjednače kao što je to u svim drugim županijama u državi. Mi tražimo da sva djeca budu ista, djeca grada Mostara'', rekla je za Bljesak.info Ivana Brkljača direktorica vrtića ''Čudesna šuma''.

Kaže kako su Gradu Mostaru više puta upućivali dopise za sastanak, ali nisu dobili ni pozitivan ni negativan odgovor.

Korigiranje cijena, na teret roditelja

''Dobili smo proljetos poziv od Grada, iz službe za društvene djelatnosti s upitima koliko brojimo djece i koje su cijene vrtića. Navodno su razmatrali subvencije i tu se ništa nije dogodilo'', kazala je Brkljača.

I poslije toga su upućivali dopise, ali kako kaže odgovora nije bilo.

''Jedina opcija koja nam je ostala je da mi svoje cijene korigiramo, da možemo preživjeti ovu inflaciju. Nama je žao što to ide na teret roditelja'', dodala je.

Pročitajte još

Baralija: Grad djeci mora platiti boravak u privatnim vrtićima

Ekonomska cijena boravka u vrtiću, po zadnjem izračunu je negdje oko 400 konvertibilnih maraka po djetetu.

''Cijene u privatnim vrtićima su gotovo iste kao u općinskim. Mi se svedemo na to da smo entuzijasti koji na kraju rade 'pro bono'. Stvari se moraju mijenjati, stavljeni smo pred zid, ulagali smo nade ali nema odgovora'', kaže Brkljača, dodajući da prave udrugu predškolskih privatnih ustanova u nadi da će takav udruženi i organiziraniji pristup biti i svrsishodniji.
''Mi pozivamo grad da razgovara s nama. Radi se o djeci. To je problem roditelja vrtićke djece, jer nama poslodavcima, ako se ne isplati mi ćemo zatvoriti, ali što onda? Gdje sa svom djecom?'', kazala je Brkljača.

I Grad i županija se trebaju uključiti

Direktorica Dječjeg vrtića ''Zem-zem'' Minja Sefić, kazala je kako niz godina funkcioniraju i rade u privatnom sektoru od korisnika usluga.

''I to nisu naša djeca, to su djeca ovog grada i kantona. Kako su ostali kantoni podržavali predškolsko-obrazovni proces i subvencioniraju? Evo primjerice Kanton Sarajevo, oni subvencioniraju oko 200 KM po djetetu, bilo bi lijepo i da naš kanton bude dio te priče'', kazala je Sefić, koja smatra da i Grad i županija moraju ući u tu priču.

''Dosta predškolskih ustanova ima na nivou Grada i javni sektor ne može obuhvatiti svu djecu, kada govorimo o Gradu. Neophodan je taj privatni sektor koji radi i sami znate da postoje liste čekanja. Čini mi se da ima više djece nego mjesta u vrtićima. Privatni sektor radi u puno težim uvjetima nego javni. Na nivou Mostara mislim da ima preko 15 privatnih ustanova i svakako je potrebna subvencija Grada'', kazala je Sefić.

Kaže kako su pokušali doći do toga dijela da se razgovara s Gradom, no do sada nije bilo uspjeha, no nadaju se kako će Grad biti osvješteniji po tom pitanju.

Pročitajte još

Ministre Hadžoviću, kada ćete predškolski odgoj i obrazovanje shvatiti ozbiljno?

''Specifična je situacija za predškolski odgoj i obrazovanje, bilo bi potrebno da se uradi puno izmjena za napredak naše djece u predškolskom odgoju. Sami zakon je zastario i postao taboo tema. Potrebna je izmjena zakona, generacije se mijenjaju i potrebna je promjena i plana odgojno obrazovnog procesa. Znate kako kažu do sedme godine je temelj, poslije sedme je odgajanje. Lakše je odgajati nego preodgajati. Mi smo odgajatelji drugi roditelji i najbliži toj djeci poslije njihovih roditelja. Mi smo ključna stepenica'', kazala je Sefić.

Dodaje da ako će se i dalje opstajati od korisnika usluga, njihovo postojanje je upitno.

''Ako podižemo cijene, ne znamo koliko roditelji to mogu iznijeti, jer jedni bez drugih ne možemo, a jedni drugima trebamo biti podrška'', kazala je.

''Djeca su naša budućnost, za takve stvari se trebaju iznaći način i sredstva'', zaključila je.

Volje ima, ali novca nema

Inače, u Gradu Mostaru trenutno više djece boravi u privatnim, nego u javnim vrtićima.

Božo Ćorić, načelnik Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara kazao nam je kako su zaprimili upit za subvencioniranje privatnih vrtića, no ove godine to neće biti izvedivo.

''Zahtjev je razmatran, napravili smo varijantu tako da se subvencionira roditelj, a ne vrtić tako da roditelj u privatnom i državnom plaćaju istu cijenu, a razliku do ove ekonomske cijene koju ima privatni vrtić da vrši Grad Mostar'', kazao je Ćorić.

Međutim, dodaje, u ovom momentu je više djece u privatnim vrtićima nego u ovim gradskim vrtićima.

''Kada smo izračunali nismo se mogli uklopiti u proračun, tako da je to odgođeno do nekog drugog, ekonomski povoljnijeg trenutka. Kalkulacije su se radile, volja postoji, ali zapelo je na financijama'', kaže Ćorić.

Da bi se subvencionirali roditelji, odnosno da bi roditelji plaćali samo participaciju mora se promijeniti zakon o odgoju i obrazovanju, te bi se još minimalno tri ministarstva morala uključiti u financiranje predškolskih ustanova.

HNŽ najgori - radimo po Zakonu iz 2000. godine

Hercegovačko-neretvanska županija je po običaju, jedna od najgorih te naše institucije rade po Zakonu iz 2000. godine.

Pročitajte još

14 godina nema para

Godine 2007. je donesen okvirni Zakon u 11. mjesecu i bio je rok pola godine da ga županija prilagodi. Naša županija to do sada nije uradila. U međuvremenu donijeli su tri podzakonska akta iz tog zakona, što je apsurd koji u praksi stvara problem. 

O ovom problemu pisali smo još prije dvije godine, a u međuvremenu se ništa nije promijenilo. 

Danijela Kegelj i Dženana Šegetalo, direktorice JU Dječji vrtići Mostar i JU Ciciban, ranije su u razgovoru za Bljesak.info rekle da je predškolski uzrast najviše zakinut i zanemaren, a nedonošenje ovako važnog zakona, po njihovom mišljenju ima jako velike posljedice.

Sugovornice su tada pojasnile kako je Grad “oborio” ovaj Zakon, te su od sto članaka imali 99 primjedbi, s pravom, kažu sugovornice. No u konačnici nikada nisu dobile informacije koja je verzija Zakona prošla, jer po okvirnom Zakonu i županija ima obveze vezane za ovaj sektor, no taj dio su, kažu sugovornice, preskočili i sve prebacili na osnivače. 

''Zvanično opravdanje županije je da nema novca. Mi mislimo da to ne može biti tako, jer nikad nisu izbacili stvarnu cijenu i koji je to novac, koliko bi bilo djece koja bi bila obuhvaćena godinom pred polazak u školu'', kazala je tada Kegelj. 

S obzirom na demografski krah i odlaske cijelih obitelji Grad Mostar i Hercegovačko-neretvanska županija trebali bi se potruditi i kao prioritet staviti demografski razvoj i pomoći obiteljima koje još uvijek imaju želju ostati i praviti svoju obitelj u našem neuređenom društvu.