MMF traži od vlasti u BiH dizanje kamata

Šefica Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Aline Iancu danas je na press-konferenciji u Centralnoj banci BiH pojasnila da predstavnici MMF-a do sada nisu primili formalni zahtjev od predstavnika vlasti u BiH za eventualni aranžman sa MMF-om.

''Ako primimo zahtjev bit ćemo spremni pružiti podršku BiH kao i do sada'', potvrdila je Iancu.

Kamate protiv inflacije

U okviru aktualne posjete MMF-a Bosni i Hercegovini, izražen je stav MMF-a da se u državi trebaju podići kamatne stope jer više kamatne stope pomažu u borbi protiv inflacije.

''Pozivamo Centralnu banku da poduzme mjere odmah u smislu smanjenja razlike između kamatnih stopa u BiH i onih u eurozoni. Dakle, ne odjednom i ne kompletno do nivoa kakve su kamatne stope sada u eurozoni, već na određeno postupno smanjenje te razlike'', naglasila je Iancu.

Postoje različita gledišta između predstavnika MMF-a i vlasti u BiH u pogledu kamatnih stopa.

''Naime, mi vidimo potrebu za tim da se kamatne stope povećaju. Centralna banka bi trebala učiniti taj prvi korak u smislu povećanja stope naknade na rezerve u Centralnoj banci kako bi se dalje prilagođavale kamatne stope onima u eurozoni'', kaže Iancu.

4 posto

Podsjeća da su kamatne stope u eurozoni porasle od prošlog ljeta za 400 baznih poena, oko 4 posto. Očekuje se da će one ostati na visokom nivou narednih nekoliko godina.

S druge strane, ističe  da je BiH mala otvorena ekonomija sa vrlo snažnim vezama sa Evropom, a posebno zemljama u eurozoni. Također, BiH ima aranžman valutnog odbora gdje je valuta konvertibilna marka vezana za euro.

''Ovdje na domaćem planu, kamatne stope su porasle malo i u tom smislu govorimo o stopi naknade koju Centralna banka plaća komercijalnim bankama na rezerve koje te banke imaju kod Centralne banke. Te stope, ima ih nekoliko različitih, a maksimalno povećanje do kojeg je do sada došlo kod Centralne banke na stopu naknade je 75 baznih poena. Po našem mišljenju te stope trebaju ići gore, inače se može doći u situaciju da novac počne napuštati BiH, da dođe do odljeva kapitala. To su dakle ti razlozi, a razlog je i taj što visoke kamatne stope pomažu u borbi inflacije'', kazala je Iancu.

Smanjenje plaća

U kontekstu smanjenja plaća istakla je da MMF jedino traži da „fiskalna politika bude u manjoj mjeri eksplicitna“ odnosno „da se putem fiskalne politike donekle obuzda tekuća potrošnja“.

''Predstavnici vlasti sami trebaju odlučiti o tome gdje će točno otvoriti taj prostor za obuzdavanje fiskalne potrošnje. Međutim, naš općeniti savjet je da gledaju da smanje tekuću potrošnju, ali da pri tome izbjegnu bilo kakve rezove, odnosno smanjivanje kapitalne potrošnje. Na organima vlasti je, dakle na vladama, da identificiraju koje su to stavke koje su pogodne za smanjenje potrošnje, odnosno stavke gdje se mogu ostvariti uštede'', rekla je Iancu.

Kaže da MMF „ne savjetuje odmah neophodno smanjenje plaća“.

''Dakle, radi se o tome da je potrebno smanjiti tekuću potrošnju, a istini za volju veliki segment te tekuće potrošnje otpada na izdvajanja za plate. Ukoliko se inflacija nastavi ili bude još gora nego što smo projektirali bit će potrebno dodatno smanjiti potrošnju na fiskalnom planu i onda  se može doći u situaciju da se ona povećanja plata koja su u međuvremenu donesena, prošle godine, da bi se ipak od njih moralo odustati. Problem je što je došlo do različitih povećanja plaća i mirovina. Neke su bile u skladu sa zakonom, a bio je jedan broj mjera koje su bile jednokratne i koje su išle korak dalje od onoga što je predviđeno zakonom, a te su mjere sada trajnog karaktera. Zbog toga i činjenice da su prihodi prošle godine naplaćeni u dosta visokom nivou, zahvaljujući visokoj inflaciji, moramo imati na umu da će sada sa padom inflacije doći i do pada obima prihoda koji se naplaćuju, dok se tekuća potrošnja povećala. Savjetujemo mudar pristup i ograničavanje tekuće potrošnje na fiskalnom planu, a također bi dobrodošlo određeno suženje na financijskom planu'', navodi Iancu.

PDV

Podvukla je da se MMF snažno suprotstavlja promjenama stope PDV-a i to iz dva razloga.

''Prvi jeste to da je PDV dalje glavni izvor prihoda, to jeste naplate prihoda u BiH. Drugi razlog je da ukoliko bi se uvela diferencirana stopa PDV-a, to bi podrazumijevalo da bi naplata prihoda bila manje efikasna. Bilo bi veoma teško upravljati takvim sistemom sa diferenciranom stopom PDV-a. Također, taj bi sistem otvorio velika vrata za raznovrsne mogućnosti porezne evazije. Konačno postoje studije koje svjedoče o tome da diferencirana stopa PDV-a u konačnici nije pogodovala siromašnijem dijelu stanovništva, što je zapravo svrha te mjere'', konstatirala je Iancu.

Obrazložila je da MMF prognozira stopu rasta od dva posto za ovu godinu, te se ona, kako kaže, slaže s projekcijama organa vlasti u BiH.

''Problem je u tome što je stopa od dva posto generalno niska za jednu zemlju poput BiH. Čak i naše srednjoročne prognoze rasta, koje predviđaju rast od tri posto, su i dalje ekstremno niske za zemlje poput BiH. Zato dajemo savjete u pravcu reformi koje su neophodne da bi se potakao veći ekonomski rast'', kazala je Iancu.

Poručila je da se od BiH očekuje i da hitno uspostavi fond za financijsku stabilnost koji bi pomagao u eventualnoj krizi bankarskog sektora, kao i da usvoji novi zakon o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti te da se pripremi za mehanizam EU o graničnoj prilagodbi emisija ugljika.