Mostar | Znate li gdje je vaša Mjesna zajednica i tko je njen povjerenik?

Građani Mostara, ako i znaju za postojanje Mjesnih zajednica u Mostaru, onda ne znaju tko su im povjerenici niti što rade. S druge strane, Grad Mostar, a prema podacima Odjela za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo broji 43 Mjesne zajednice i šest Područnih ureda.

''To stanje smo zatekli od ukidanja bivših gradskih općina. Poslove u Mjesnim zajednicama obavljaju namještenici raspoređeni rješenjem gradonačelnika na radno mjesto ''Viši referent za mjesnu samoupravu-sekretar/tajnik mjesne zajednice'', kažu iz Odjela za organizaciju za Bljesak.info.

Inače, radno vrijeme mjesnih zajednica je isto kao i u gradskoj upravi od 08-16 sati, a iz Odjela navode da svaka zajednica ima vidno istaknut kontakt telefon.

Poslovi

''Poslovi koji se obavljaju u Mjesnoj zajednici su propisani u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Gradske uprave Grada Mostara:

-     obavlja administrativno-tehničke poslove u mjesnoj zajednici, vrši prijem građana, osigurava potpuno i blagovremeno informiranje građana mjesne zajednice po nalogu gradskih odjela/službi, prisustvuje svim sastancima organa mjesne zajednice, na terenu neposredno prikuplja ili sudjeluje u prikupljanju podataka neophodnih ili korisnih za gradske odjele/službe, Gradsko vijeće Grada Mostara ili njegova povjerenstva, vodi evidencije prijave i odjave boravka s područja mjesne zajednice, sve planirane i druge aktivnosti realizira blagovremeno, vodeći pri tome prvenstveno računa o zahtjevima, potrebama i očekivanjima stanovnika mjesne zajednice, kao i organa mjesne zajednice, predlaže aktivnosti usmjerene na dalji razvoj lokalne samouprave, a posebno većeg učešća građana u odlučivanju, vrši poslove i participira u poslovima obrane i civilne zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, odgovara za dostupnost prostorija građanima, organima mjesne zajednice i drugim subjektima, redovito dostavlja Gradskoj upravi izvješća o radu, aktivnostima i planovima mjesne zajednice''

''Navedeni poslovi koji se obavljaju u MZ spadaju u  grupu poslova: administrativno-tehnički, a po složenosti poslova su djelomično složeni, uglavnom u skladu s odlukama koje donosi gradsko vijeće, a sve u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave'', rekli su iz Odjela za organizaciju.

Građani ne znaju za postojanje Mjesnih zajednica

Navedeni opis poslova, građani nažalost većinom ne vide, a pojedini ni ne znaju da ustrojstvo mjesnih zajednica još postoji.

''Nisam ni znala da te mjesne zajednice još i postoje. Ne znam ni tko je povjerenik. Ja sam mislila da je to davno 'ukinuto'. Ne znam ni koja im je svrha više i za što služe. A nisam čula ni od drugih građana. Mislim da taj termin mjesna zajednica rijetko tko i spominje, mene to veže samo za neki postratni period i tadašnju njihovu ulogu. Ako se sada postoje, koja im je funkcija uopće? Ja iskreno ne znam'', rekla je stanarka naselja Tekija.

Jedan stanar naselja Zgoni kaže kako ni on niti itko od njegovih susjeda zna tko je predstavnik mjesne zajednice niti kome se obratiti ako je neki problem u pitanju.

''Ako čistimo park, a to činimo redovito jer ga nekim čudom komunalci zaobilaze, onda radimo čime stignemo jer nema nitko u stanu potreban alat za održavanje zelenih površina ili neki drugi alat. Ne znamo ni kome se obratiti ako imamo većih problema niti nas itko pita kad su u pitanju neke odluke. Mi smo prepušteni sami sebi'', kaže ovaj građanin.

Mjesne zajednice trebale biti ključne u pandemiji

Inače mjesne zajednice su se trebale iskazati za vrijeme pandemije, najavljivano je njihovo djelovanje, raznošenje maski, nabavka lijekova i obavljanje kupovine starim građanima koji radi mjera nisu mogli napustiti domove, no u tu priču građani nisu ni povjerovali.

Odjela za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo rekli su nam da su za vrijeme pandemije povjerenici MZ radili kao i ostali uposlenici gradske administracije.

''Radili su u skladu s preporukama kriznih štabova i odluka gradonačelnika, pomaganje građanima je vršeno preko institucija koje su organizirale određene pomoći a kojima su bile potrebne informacije s terena'', naveli su.

Stanar iz naselja Zgoni je upozorio kako se mjesne zajednice lažno predstavljaju.

''Rekli su kako su pomagali ljudima u pandemiji. Nitko nije prismrdio našem naselju. Živimo s puno staraca u stanu. Pomagali smo jedni drugima. Nitko iz mjesne zajednice nije se pojavio niti jednom kamoli da je učinio ono što im zakon nalaže. Pitajte građane na ulici, nitko vam neće znati reći gdje mu je mjesna zajednica, što radi i nitko neće imati nikakvo iskustvo s njima, a svi ih plaćamo'', rekao je.

Nisu zadovoljni ni u Mjesnim zajednicama

Dok u nadređenom odjelu Grada sve izgleda poprilično uredno i aktivno, pojedine Mjesne zajednice, kako smo se uvjerili pozivima na nekoliko navedenih brojeva telefona nikako nisu dostupni, u drugim pak Mjesnim zajednicama s kojima smo imali kontakt, nisu zadovoljni svojim statusom.

''Najveći problem s kojim se susreću povjerenici MZ njihova je pozicija koja je oslabljena poslijeratnim zakonodavstvom; mjesne zajednice su marginalizirane, iako bi trebale biti jedan od najvažnijih, ako ne i neophodnih instrumenata za ispunjavanje zahtjeva građana'', rekla je povjerenica jedne od mjesnih zajednica za Bljesak.info.

Smatra da je neophodna revitalizacija lokalne vlasti u mjesnim zajednicama kao nivou gdje je vlast najbliža građanima i njihovim organizacijama koje su na usluzi zajednicama, uz mogućnost stvarnog sudjelovanja i provedbe.

Postojeći način rada ukazuje na to, kaže ova povjerenica, da i pored nastojanja povjerenika, oni ne mogu raditi u svom punom kapacitetu niti ostvarivati svoje zadaće onako kako je to predviđeno i kako bi bilo na dobrobit svakog stanovnika.

''Nitko osim povjerenika zasigurno ne može bolje znati probleme s kojima se susreću građani koji im svakodnevno dolaze u ured i s kojima oni redovito na dnevnoj bazi kontaktiraju. Transparentnost prema građanima prijeko je potrebna budući da se većina građana našeg grada osjeća marginalizirano i letargično i mišljenja su da ništa ne mogu promijeniti…'', smatra ova povjerenica, misleći da u čitavom gradu vlada veliko nezadovoljstvo jer se stvari koje su od krucijalne važnosti za građane, a koje bi se trebale ostvarivati preko povjerenika MZ, iz godine u godinu stavljaju pod tepih i ne uvažavaju od strane dužnosnika lokalne samouprave koji su u konačnici odgovorni za većinu javnih usluga i onih koji odlučuju o tome.

Frustriranost i nezainteresiranost građana

''Povjerenici su frustrirani, građani još više, jer se njihov glas ne čuje. Istaknut ću jedan primjer gdje povjerenici iz godine u godinu šalju svoje i prijedloge građana za uvrštenje u proračun, i ti prijedlozi predstavljaju stvarne, realne potrebe građana, međutim - što se događa: gotovo se nijedan prijedlog ne uvrsti u proračun, a s druge strane imamo situaciju gdje se u proračun uvrste stavke za koje čak ne znamo niti tko ih je predložio'', kaže ova povjerenica.

Tvrdi da i sami građani nisu zainteresirani za sudjelovanjem u procesu poboljšanja Mjesne zajednice.

''Što se tiče građana i njihovog sudjelovanja u procesu iniciranja i donošenja odluka, općenito vlada letargija i neupućenost, premda ima mnogo ljudi koji žele sudjelovati u tom procesu, samo ne zna kako?!'', zapitala je.

Mostar tek treba regulirati mjesnu samoupravu

Iz Odjela za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo kažu da buduća organizacija MZ u Gradu Mostaru, ovisi od usvajanja i izmjena Statuta Grada Mostara u segmentu reguliranja mjesne samouprave u skladu s odredbama Zakona o principima lokalne samouprave (“Službene novine Federacije B i H” br: 49/06 i 51/09).

Budući da je konačno formirano Gradsko vijeće Grada Mostara, povjerenica mjesne zajednice s kojom smo razgovarali kaže kako sada treba  unaprijediti komunikaciju između građana i vijećnika povećanjem informiranosti i transparentnosti novoizabranih vijećnika prema građanima o njihovim odlukama. Vijećnici bi trebali organizirati javne rasprave, sastanke u gradskoj vijećnici, istraživati i osluškivati mišljenje i potrebe građana.

''Treba i povećati kapacitete povjerenika mjesnih zajednica i dati im veće ovlasti u procesu
sudjelovanja i odlučivanja kako bi mogli pružati pomoć građanima da postave i ostvare
prioritete i potrebe stanovnika svoje MZ na efikasan, pravedan i transparentan način. Također je neophodno povećati informiranost građana o nadležnostima lokalne uprave i uputiti građane da preko svojih povjerenika šalju zahtjeve prema Gradu te u konačnici drže Grad, a osobito Gradsko vijeće kao zakonodavnu vlast, odgovornim za poslove koji su im povjereni'', zaključuje.

Zakonski okvir prvi preduvjet

Inače UNDP je prije nekoliko godina pokrenuo projekt Jačanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini.

Osnovni cilj projekta je unapređenje kvaliteta života građana Bosne i Hercegovine kroz osnažene, rodno odgovorne mjesne zajednice (MZ) koje potpomažu aktivan angažman građana u javnom životu, dok istovremeno predstavljaju primjer rada lokalnih samouprava u čijem fokusu su ljudi i služe kao katalizator za demokratske transformacije na lokalnoj razini.

U UNDP smatraju da treba vratiti ulogu MZ u smislu utvrđivanja potreba i prioriteta na nivou najbližem građanima. S obzirom na potrebe koje građani iskazuju upravo vijećima MZ, postoji percepcija da bi MZ mogla biti prva razina vlasti. Trenutni pravni status kao i tehnički uvjeti djelovanja ne omogućavaju ispunjavanje osnovnih funkcija koje je MZ nekada imala.

''Zakonski okvir je prvi preduvjet za postavljanje temelja drugačijoj ulozi MZ nego je to trenutno slučaj. Stoga je preporučeno definirati formalno-pravni status koji će omogućiti ovu ulogu i osigurati potreban provedbeni materijalni i ljudski kapacitet'', navodi se u projektu UNDP-a