Mjere Vlada nedovoljne za spas radnih mjesta u BiH

Vlade RS i FBiH usvojile su čitav set mjera u suzbijanju negativnih posljedica na ekonomiju uslijed virusa korona, ali one možda neće biti dovoljne da se sačuvaju radna mjesta i garantiraju dostojni uvjeti za radnike, navedeno je u najnovijem izvještaju Europske socijalne političke mreže načinjenom za Europsku komisiju.

Ipak, kako je istaknuto, broj izgubljenih radnih mjesta u RS manji je nego u FBiH zbog, kako su naglasili, zakašnjelog odgovora na krizu u FBiH kroz Zakon o koroni, za koji je istaknuto da je usvojen tek u svibnju.

"Vlasti u RS reagirale su brže, a kroz formuliranje odluka kao odgovor na krizu usvojen je čitav niz prijedloga sindikalne organizacije", istakli su oni. Pored toga, kako su naglasili, u FBiH se problem iskazao i u slabom socijalnom dijalogu, a mjerama FBiH nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati.

Međutim, kako je dalje naglašeno, u oba entiteta mjere nisu uspjele dovoljno zaštititi privatni sektor, posebno mala i srednja poduzeća.

"Trenutna korona kriza će samo dodatno pogoršati položaj radnika u privatnom sektoru jer u oba entiteta postoje problemi u osiguravanju radnih uvjeta", istaknuto je. Dio poslodavaca je, kako je naglašeno, tijekom krize prisiljavao radnike da protiv svoje volje prihvate otkazivanje ugovora o radu, prenose Nezavisne novine.

U izvještaju Europske investicione banke kažu da su u okviru Europskog investicionog fonda pripremili sredstva kojima planiraju pomoći malim i srednjim poduzećima u BiH kako bi pomogli posebno mladima.

U EIB-u ističu da su u BiH i dalje visoko zastupljene siva ekonomija i političke blokade te da postoji premalo većih korporacija, zbog čega je najveći potencijal u malim i srednjim poduzećima. Čak 70 posto radne snage zaposleno je u manjim i srednjim poduzećima.

U Središnjoj banci BiH kažu da je ekonomski pad bio prisutan i prije izbijanja korone, odnosno u četvrtom kvartalu prošle godine, a da su usporavanje ekonomske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera i pad industrijske proizvodnje u BiH zbog korone dodatno intenzivirani u prvom kvartalu 2020. godine.

"Pandemija, čiji su efekti na domaće sektore ojačali u drugom kvartalu, zasigurno će uzrokovati pad ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu. Posljedično, očekuje se i pad ekonomske aktivnosti u 2020. u odnosu na 2019. godinu", kažu u Središnjoj banci BiH.

Naglašavaju i da je snažan pad industrijske proizvodnje iz prethodne godine nastavljen i u prvom kvartalu, a da je posebno pogođen i uslužni sektor.

Neto devizne rezerve su krajem ožujka iznosile 12,46 milijardi maraka, a u odnosu na decembar 2019. godine smanjene su za 136,7 milijuna maraka.

Iako su na početku izbijanja krize upućeni zahtjevi Središnjoj banci da se smanji obvezna devizna rezerva kako bi se pomoglo gospodarstvu, do toga nije došlo. Kako, međutim, kažu u Središnjoj banci, za tim nije bilo potrebe.

"Kako nisu primijećeni izvanredni pritisci na likvidnost banaka, stopa obavezne rezerve je zadržana nepromijenjenom. Snižavanje stope obavezne rezerve u okolnostima kada postoje značajni viškovi iznad obavezne rezerve, a stopa naknade na ta sredstva je negativna, samo bi rezultiralo višim viškom iznad obvezne rezerve", objašnjavaju u toj instituciji.

Saša Stevanović, ekonomist, smatra da zdrava logika kaže da, ako je godišnji fond plaća u RS tri milijarde maraka, a nedostaje 400 milijuna maraka, moguće je očuvati plaće, pa samim time i radna mjesta.

"Ako bi se napravila prijenosnica u predviđanju koliko očekujemo da će iznositi pad BDP-a, onda djelovanjem na plaće može se očuvati domaća potrošnja, a time je u velikoj mjeri moguće amortizirati pad", smatra on.