Misterija švedske donacije od 12 milijuna KM za kolektore još uvijek nije razriješena

Kolektori otpadnih voda jedan su od najvećih projekata u povijesti Mostara. Radovi na kolektoru počeli su 2015. a do danas, uprkos značajnim sredstvima iz granta i kredita Svjetske banke, u funkciji je samo desnoobalni kolektor koji radi na 35 posto kapaciteta. Pet godina gradnje obilježili su skandali sa navodnim piralenom i upitnici oko transparentnosti financiranja, javlja BHRT.

Iz Proračuna grada Mostara za kolektore kojima do uspostave Gradskog vijeća gospodari “Vodovod Mostar” predloženo je izdvajanje 400 000 maraka. Direktor Vodovoda tvrdi kako će ove godine u pogon pustiti i kolektore na lijevoj obali Neretve, te početi rad u 70%-tnom kapacitetu.

Novac potrošen?

''To je jedan neprocjenjivi projekt koji moramo održati, mi smo zatražili veća sredstva za održavanje ovog objekta, u pitanju su kemikalije, ljudi i struja ovog objekta. Mi smo tražili milijun i 900 tisuća, dobili smo 400 000. Znam da ćemo ionako opteretiti naš proračun, što se tiče vodovoda, a očekujemo od Grada i Županije još nekih sredstava. Moramo održati ovaj projekt i nema natrag'', rekao je Mile Puljić, direktor JP “Vodovod” Mostar.

Prošle godine javnost su uzbunile tvrdnje da je u mulju sa pročistača pronađena opasna tvar pcb ili piralen, ali javnost ni danas nije sigurna u istinitost te tvrdnje budući da su različite analize pokazale različite rezultate. Tvrdnje da se ovaj mulj deponira na odlagalište otpada Uborak, Puljić je odlučno demantirao. Drugi problem na koji ukazuju eko aktivisti i oporba je netransparentno trošenje sredstava za kolektor.

''Potrošen je novac, uzimaju iz Proračuna Grada, iako je taj projekt trebao odavno biti završen i predan i u funkciji. On je urađen oko 35% i vidljivo je kad pada kiša da ni tih 35% ne funkcionira. Pitanje je tko će vratiti pare, mi raspolažemo s informacijama da je potrošeno s kamatama oko 180 miljuna koje trebamo vratiti, a i to što je gotovo ne radi. Pitanje je gdje je nadzor, šta se desilo, tko će odgovarati, kako ćemo mi završiti taj projekt'', kaže Marin Bago iz Udruge građana “Futura” Mostar.

Misterij ‘švedskog’ novca

Mostarski kolektor koji zapošljava 23 ljudi probio je sve rokove i vlastitu financijsku konstrukciju zbog čega je vlasti grada Mostara prozivao i bivši švedski veleposlanik, budući da je ta država donirala 12 milijuna maraka za ovaj projekt. Kašnjenju su se čudili i kreditori iz Svjetske banke. Naveli su kako od svih pročistača koje su kreditirali jedino mostarski još nije u funkciji.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić primio je prekjučer u nastupnu posjetu veleposlanicu Kraljevine Švedske Johanne Strömquist. Zanimljivo, u priopćenju za javnost s tog sastanka navedeno je da su premijer Novalić i veleposlanica Strömquist, između ostalog, razgovarali i problemu otpadnih voda u Mostaru, što očigledno znači da su jedna od tema tog sastanka bili mostarski kolektori, ali vjerovatno i ‘misterija’ oko švedskih 12 milijuna maraka.

Indikativno je da detaljnijih informacija o čemu su konkretno, kada su u pitanju mostarske otpadne vode, razgovarali premijer Federacije BiH i veleposlanica Švedsk, u priopćenju VladeFBiH, nije bilo.