Mirovine u Federaciji BiH: Kako preživjeti s minimalnim primanjima?

U Bosni i Hercegovini, točnije u Federaciji BiH, problematika mirovina postaje sve izraženija, a broj umirovljenika koji se suočavaju s izazovima preživljavanja iz mjeseca u mjesec neprestano raste.

Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO-PIO), na mjesečnoj razini isplaćuje se više od 450.000 mirovina, što iznosi više od 280 milijuna BAM.

Iako brojke na prvu mogu zvučati impresivno, kada se detaljnije razmotre specifičnosti tih isplata, postaje jasno da mnogi umirovljenici ne žive "od prvog do prvog", nego doslovno jedva spajaju kraj s krajem.

Mirovine podijeljene u skupine

U Federaciji BiH, mirovine su podijeljene u četiri osnovne skupine:

Općenite mirovine (skupina 1)
Mirovine oružanih snaga (skupina 2)
Mirovine branitelja (skupina 3)
Mirovine branitelja sa povlaštenim statusom (skupina 6)

Većina umirovljenika (oko 90%) pripada prvoj skupini, koja obuhvaća općenite mirovine. Prosječna isplaćena mirovina u ovoj skupini iznosi 610,66 BAM, što je daleko od dostatnog za život u današnjim uvjetima života u BiH.

Unutar ove skupine, podaci MIO-PIO pokazuju zabrinjavajući trend – velik broj umirovljenika prima iznos manji od 573 BAM mjesečno, dok značajan broj mirovina ne prelazi ni 100 BAM.

Minimalna mirovina i izazovi preživljavanja

Za 40% umirovljenika u Federaciji BiH, minimalna mirovina iznosi 573 BAM, a prema procjenama, oko 180.000 ljudi ovisi o ovom iznosu kako bi preživjeli. Koliko je teško živjeti s tolikim prihodima, govori i činjenica da osnovni troškovi života, poput hrane, rastu iz dana u dan.

Primjerice, litra ulja u prosjeku košta 4 BAM, litra mlijeka 2 BAM, štruca kruha 1,5 BAM, kilogram povrća više od 4 BAM, a kilogram mesa (najjeftinijeg) oko 10 BAM. Uzimajući u obzir da umirovljenici većinom nemaju nikakve druge izvore prihoda, jasno je kako je gotovo nemoguće pokriti osnovne životne troškove s takvim primanjima.

Kako preživjeti "od prvog do prvog"?

S obzirom na sve veće cijene i inflaciju, postavlja se legitimno pitanje: kako umirovljenici u Federaciji BiH spajaju kraj s krajem? Svi koji imaju barem malo sreće, preživljavaju zahvaljujući obiteljskim pomoći, povremenim radovima ili, nažalost, uz pomoć socijalnih davanja koja ipak nisu uvijek dostupna ili dovoljna za pokrivanje osnovnih potreba.

Pročitajte još

Na kavi s mostarskim umirovljenicima – Prate vijesti putem Googlea, čitaju osmrtnice i pričaju viceve

Neki umirovljenici možda pokušavaju smanjiti troškove života na najosnovniji minimum – ograničavajući kupovinu hrane, odričući se osnovnih medicinskih tretmana, ili se oslanjajući na pomoć volontera i humanitarnih organizacija. No, za mnoge, takvi uvjeti života nisu samo svakodnevna borba, već i stalni izvor stresa i straha od neizvjesnosti.

Koliko je umirovljenika s većim mirovinama?

Kada se sagledaju sve četiri skupine, situacija postaje još jasnija. Samo oko 11% umirovljenika prima mirovinu veću od 1000 BAM, a najviši iznos koji je moguće primiti iznosi 2867 BAM. To znači da tek vrlo mali broj umirovljenika može osigurati kakvu-takvu financijsku sigurnost, dok ostatak populacije mora improvizirati kako bi preživio.

Domovina čarobnjaka?

Uzimajući u obzir sve ove okolnosti, može se reći da Bosna i Hercegovina zaista jest "domovina najvećih čarobnjaka na planetu". Naime, umirovljenici, koji se svakodnevno suočavaju s niskim primanjima, cijelo društvo podsećaju na čarobnjake koji uspijevaju preživjeti i u situaciji gdje im gotovo ništa ne preostaje osim njihove vlastite snalažljivosti.

Za 400.000 umirovljenika u Federaciji BiH, borba "od prvog do prvog" postaje realnost koju nisu tražili, a koja se čini sve teža. U društvu koje je duboko podijeljeno ekonomskom nejednakošću, od umirovljenika se traži da budu najvještiji – kako bi preživjeli, a ne kako bi uživali u svojoj mirovini.

Za mnoge, odgovor na pitanje "kako spajati kraj s krajem" mogao bi se svesti na jednu riječ: čarolija.