Milićević: Spremni smo prihvatiti održive prijedloge, ali ne i ugroziti proračun

Dopremijerka i ministrica financija FBiH Jelka Milićević kazala za "Večernji list" kako je „Inicijativa 20+5+6“, koju je podnijelo Udruženje poslodavaca FBiH, upravo utemeljena na zakonskim rješenjima koje je pripremilo Ministarstvo financija, uz neke izmjene, te da je da u predloženim zakonima čak 99,5 posto integralnog teksta koje je  sačinilo to ministarstvo. 

''Uloga Ministarstva financija je veoma bitna u procesu predlaganja zakona upravo zbog dvojake uloge koju ministarstvo ima. Naime, ministarstvo ima obvezu održavanja financijske stabilnosti kako proračuna tako i izvanproračunskih fondova, dok s druge strane ima obvezu prema onima koji pune proračun, a to je da se smanji stopa cijene rada kako bi se otvorila nova radna mjesta i novi kapaciteti. Na tragu toga, sve ideje i inicijative koje će ujedno doprinijeti stabilnosti proračuna i osiguranju rasta broja novih radnih mjesta, rasta investicija podržavamo i pristupamo vrlo ozbiljno i detaljno'', naglasila je Milićević povodom skorog održavanja konferencije "Inicijativa 20+5+6 - Stanje i perspektive razvoja gospodarstva'', na kojoj se očekuje više od 200 biznismena, predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti te međunarodnih organizacija, o zakonskim rješenjima koja je putem ove inicijative predložilo Udruženje poslodavaca FBiH (UPFBiH). 

Govoreći o tome da li je Ministarstvo financija razmatralo predložena zakonska rješenja koje je ''izradilo“ UP u FBiH, naročito ona koja se odnose na poreznu politiku, ministrica financija kazala je kako su ta predložena zakonska rješenja, bar iz domena fiskalne politike, tri godine u proceduri i da je njihov predlagač Vlada. 

''Oni su u završnoj fazi u Parlamentu tj. prošli su široku javnu raspravu. U predloženim zakonima UP-a su samo dodani prijedlozi koji nisu prihvaćeni, a detaljno je obrazloženo zašto ne mogu biti. Ono što jeste sporno kod predloženih zakonskih rješenja od strane poslodavaca jeste drastičan pad prihoda kako na županijskoj, tako i na razini Federacije. Tako bi fondovi MIO, zdravstveni i fondovi zapošljavanja imali pad prihoda cca 650 milijuna u odnosu na sadašnje po osnovu predloženog Zakona o doprinosima. Takvi prijedlozi rješenja nisu prihvatljivi jer ugrožavaju fiskalnu održivost i korisnike tih sredstava'', ocijenila je Milićević. 

Kada je riječ o Zakonu o doprinosima, ministrica je istaknula da je ovaj zakon u parlamentarnoj proceduri već više od dvije godine i da je obavljena široka javna rasprava u trajanju od 90 dana, te da je on u formi Prijedloga zakona dostavljen početkom lipnja 2018. godine prema Parlamentu. 

''Prijedlog koji je dostavljen od strane UP FBiH je u 99,5 posto sadržaja identičan Prijedlogu Zakona o doprinosima koji je ostao u parlamentarnoj proceduri, a mali broj razlika je u biti proizašao iz ranijih prijedloga UP-a. Naime, u javnoj raspravi UP je dalo svoje prijedloge u pravcu dodatnog smanjenja stope doprinosa uz istovremeno zadržavanje postojećeg stanja neoporezivih osnovica, što u biti znači da nema značajnijeg proširenja osnovice za obračun doprinosa, a istovremeno se zahtijeva još dodatno smanjenje stopa u odnosu na već predloženo smanjenje u okviru zakona. Takav pristup upravo vodi do disbalansa koji želimo izbjeći jer i sami smo svjesni da bi s tim ugrozili stabilnost izvanproračunskih fondova'', pojasnila je Milićević. 

Dodala je kako je jedan od zakona koji je predložen od strane UPFBiH i Zakon o administrativnim pristojbama i Tarifi federalnih administrativnih pristojbi. 

UPFBiH, kako je kazala, predlaže kroz dva poglavlja da federalni nivo vlasti uređuje uvođenje pristojbi za sve razine vlasti i za županije i za općine. 

''Ovakav prinicip je u suprotnosti sa Ustavom FBiH kojim je jasno propisana nadležnost županija. Na ovakav način ovaj problem se ne može riješiti. Mi smo već prije 3 godine zajedno sa USAID-om pokrenuli aktivnosti na analizi parafiskalnih nameta jer smo svjesni da predstavljaju ogroman teret za gospodarstvo. Analiza je pokazala da postoji preko 3.000 nameta na razini FBiH. Napravljen je interaktivni Registar parafiskalnih nameta. Međutim, treba ići i dalje. Natrag smo da se napravi neko okvirno zakonsko rješenje koje bi na neki način uvelo reda u ovaj segment te će sve naše aktivnosti u narednom periodu biti usmjerena prema tome. Planom rada Ministarstva financija za 2019. godinu predviđena izmjena i dopuna ovog Zakona o administrativnim pristojbama'', potvrdila je ministrica. 

Govoreći o tome što će Vlada uraditi u smislu poduzimanja mjera da se zaustavi odlazak mladih i radne snage iz FBIH, Milićević je naglasila da je to zaista veliki problem u ovom trenutku te da se jedino sa gospodarstvenicima može iznaći način kako da se zadrže mladi. 

''Vlada u ovom sastavu izdvojila je 50 milijuna maraka za prvo zaposlenje i samozapošljavanje, zatim izdvojena su značajna sredstva za stambene kredite preko Union banke, gdje mladi ljudi mogu kupiti stan uz minimalne kamatne stope. To su sve mjere koje je provela ova Vlada i koje su sigurno dale efekte. Međutim, ovakve i slične aktivnosti trebaju stalni nadzor i kontinuitet. Jedino sa gospodarstvenicima mi možemo iznaći zajedno način kako da zadržimo mlade i stručnu radnu snagu. Nama kao organima izvršne vlasti ostaje provođenje ovakvih i sličnih mjera u kontinuitetu, a poslodavci također trebaju prepoznati i na adekvatan način nagraditi zaposlenike'',zaključila je Milićević za Večernji list. 

Poručila je kako se samo zajedničkim djelovanjem može ostvariti neki rezultat.